AKO DEMOKRATI ostvare dobar rezultat na današnjim izborima za američki Kongres, mnogi europski političari mogli bi imati razloga za zadovoljstvo. No takav ishod ne mora značiti bolje odnose Europe i SAD-a. Naprotiv, pojedini iskusni diplomati upozoravaju da bi predsjednik Donald Trump, suočen s protivljenjem Kongresa, mogao dodatno pojačati pritisak na europske saveznike, piše Politico.

Prema nedavnom istraživanju provedenom diljem Europske unije, 58 posto ispitanika priželjkuje pobjedu demokrata, dok 18 posto podržava Trumpove republikance. Međutim, analitičari upozoravaju da bi demokratska većina u Kongresu mogla donijeti nove sukobe Washingtona i Bruxellesa.

"Pogrešno je očekivati bolje odnose s Amerikom"

Wolfgang Ischinger, iskusni njemački diplomat i bivši predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije, smatra da Europljani ne bi trebali očekivati popuštanje napetosti s Washingtonom.

"Bila bi pogreška da Europljani pretpostave kako će transatlantski odnosi postati topliji. Pretpostavljam da će se dogoditi upravo suprotno", rekao je Ischinger za Politico.

Upozorio je i da bi europski političari trebali izbjegavati javno slavljenje eventualnog republikanskog poraza jer bi to moglo dodatno pogoršati odnose s Bijelom kućom.

"Bit će glasova ovdje u Europi, među njima i važnih, koji će željeti slaviti i čestitati demokratima, ali mislim da bi to bilo otrovno", rekao je.

Europskim čelnicima savjetuje suzdržanost kako Trumpovoj administraciji ne bi dali dodatni povod za sukob.

"Trumpu ne treba razlog da napadne Europu"

Nathalie Tocci, bivša savjetnica dvojice visokih predstavnika EU-a za vanjsku politiku, nije uvjerena da bi europska suzdržanost išta promijenila.

"Zapravo ne mislim da Trumpu trebaju bilo kakvi razlozi ili izgovori da se obruši na Europu", rekla je Tocci.

Smatra i da bi mnogim europskim političarima bilo teško sakriti zadovoljstvo zbog eventualnog poraza Trumpova pokreta MAGA, osobito zbog njegovih veza s populističkim i krajnje desnim političarima u Europi.

Poraz republikanaca mogao bi ohrabriti europske liberalne i centrističke stranke, koje su već pozdravile izborne poraze Viktora Orbána u Mađarskoj i Aleksandra Vučića u Srbiji.

Ipak, Tocci upozorava da bi bilo prerano zaključiti kako je populizam izgubio snagu. Marine Le Pen i dalje ima veliku podršku u Francuskoj, a njemačka Alternativa za Njemačku posljednjih je godina ostvarila značajan rast.

Trump bi mogao još više pritisnuti Europu

Ischinger smatra da bi demokratska pobjeda mogla ograničiti Trumpovu slobodu djelovanja u unutarnjoj politici, ali ne nužno i u vanjskim poslovima.

Ako demokrati preuzmu kontrolu nad Kongresom, mogli bi pokrenuti istrage protiv predsjednika, članova njegove administracije i osoba povezanih s njegovim poslovanjem. Mogući su i novi pokušaji njegova opoziva.

No upravo bi ga takve prepreke, upozorava njemački diplomat, mogle potaknuti da se još više usredotoči na vanjsku politiku i trgovinu, gdje predsjednik ima široke ovlasti.

"Moramo se pripremiti ne za skladnije transatlantske odnose, nego za više sukoba i još više Trumpovih zahtjeva prema Europi", rekao je Ischinger.

Demokrati bi pomagali Ukrajini, ali Trump bi i dalje odlučivao

Sličnog je mišljenja Kurt Volker, bivši američki veleposlanik pri NATO-u. Smatra da čak ni demokratska većina u oba doma Kongresa ne bi automatski promijenila vanjsku politiku Trumpove administracije.

"Ne očekujte velike promjene od Trumpove administracije. Kongres će istraživati sve", rekao je Volker.

Prema njegovim riječima, predmet istraga mogli bi postati Trump i njegova obitelj, njihovi poslovni interesi, Steve Witkoff, Jared Kushner, Elon Musk, ministar obrane Pete Hegseth i direktor FBI-a Kash Patel.

Volker smatra da bi demokrati bili znatno skloniji pomoći Ukrajini i jačanju NATO-a, ali upozorava da Kongres ne može jednostavno narediti predsjedniku kako će provoditi vanjsku politiku.

"Demokrati će mnogo snažnije podržavati Ukrajinu i NATO, ali ne mogu narediti Trumpu što da radi", rekao je.

Trump bi mogao blokirati trošenje novca koji odobri Kongres

Volker upozorava i na mogućnost da Trump nastavi osporavati trošenje sredstava koja je odobrio Kongres.

Riječ je o spornoj pravnoj praksi kojom administracija pokušava zadržati ili povući već odobren novac, oslanjajući se na postupke koji mogu završiti na sudu.

Prema Volkerovoj procjeni, Trump bi mogao nastaviti odgađati provedbu pojedinih odluka i voditi pravne sporove kako bi zadržao što veću kontrolu nad državnom politikom.

Kad je riječ o NATO-u i mogućem smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi, Volker smatra da bi Trump ipak mogao biti oprezniji zbog mogućih negativnih reakcija američke javnosti.

Neizvjesna ostaje i njegova politika prema Iranu, uključujući mogućnost novih vojnih operacija ili prepuštanja dijela odgovornosti za krizu Europi i azijskim državama.

Europa mora prihvatiti da se Amerika promijenila

Bronwen Maddox, direktorica britanskog instituta Chatham House, smatra da Europa ne bi trebala očekivati velike promjene bez obzira na ishod današnjih izbora.

Prema njezinim riječima, europski čelnici trebali bi se više posvetiti razumijevanju dugoročnih promjena u američkoj politici, umjesto da očekuju povratak nekadašnjim odnosima.

"Američki birači dvaput su izabrali Trumpa, a čak i ako mu sada okrenu leđa, ti izbori pokazuju da su sve više usmjereni na vlastitu zemlju", rekla je Maddox.

Smatra da Europa još nije u potpunosti shvatila koliko su pokret MAGA i promjene unutar američkih političkih stranaka izmijenili američku politiku.

"Mislim da Amerika više ne vidi sebe u Europi na način na koji je to nekada činila. Meni je ta poruka već dugo jasna", rekla je Maddox.

Što se danas odlučuje na američkim izborima?

Amerikanci danas biraju novi saziv Zastupničkog doma i dio Senata. Republikanci trenutačno imaju većinu u oba doma Kongresa, ali ankete upućuju na mogućnost da demokrati preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom.

Utrka za Senat neizvjesnija je, a ishod izbora odredit će koliko će Trump imati slobode u provođenju svoje politike tijekom posljednje dvije godine predsjedničkog mandata.

Demokratska većina mogla bi pokretati parlamentarne istrage, ograničavati pojedine proračunske odluke i otežavati potvrđivanje predsjednikovih kandidata za važne državne funkcije.

Međutim, Trump bi i dalje zadržao pravo veta na zakone te znatne izvršne ovlasti u području vanjske politike, trgovine i nacionalne sigurnosti.