U SJEDINJENIM Američkim Državama u tijeku su međuizbori koji će odrediti političke odnose u Washingtonu za sljedeće dvije godine. Odlučuje se o novom sastavu Zastupničkog doma i trećini Senata, a ishod će pokazati hoće li republikanci zadržati većinu ili će demokrati preuzeti kontrolu. Izbori se smatraju i važnim testom podrške Donaldu Trumpu, a rezultati bi mogli usmjeriti američku politiku u preostale dvije godine njegova mandata. O tome se raspravljalo u emisji Otvoreno HRT-a.

Razvoj događaja pratite na Indexu

Mijić: Kontrola Senata demokratima donosi dugoročnu prednost

Politički analitičar Mate Mijić ocijenio je da bi demokrati osvajanjem Senata mogli ostvariti dugoročnu političku prednost, koja bi se osjećala godinama nakon završetka mandata Donalda Trumpa. Istaknuo je kako bi im kontrola nad Senatom mogla otvoriti put i prema promjenama u Vrhovnom sudu.

Mijić je rekao da je glavnina američkih birača već glasovala ranije, a očekuje se i znatan broj glasova poštom. Raspoloženje uoči objave rezultata opisao je kao dvojako. "Demokrati se nadaju da mogu preuzeti oba doma Kongresa, a republikanci su ove međuizbore dočekali u nekakvom 'ja pijem da zaboravim' raspoloženju", rekao je. Dodao je kako bi republikanci ove izbore svakako mogli željeti zaboraviti, ali da bi se njihov ishod mogao dugo pamtiti ako demokrati uspiju preuzeti i Senat.

Na ovim izborima bira se svih 435 članova Zastupničkog doma i trećina senatora. Mijić je upozorio da je izborna karta za demokrate u Senatu ove godine posebno zahtjevna jer se biraju senatori iz niza tradicionalno republikanskih uporišta. Ipak, ako uspiju, mogli bi si osigurati znatno povoljniju poziciju na idućim izborima. "Ako demokrati uspiju večeras preuzeti i Senat, mogli bi ga kontrolirati sljedećih šest do deset godina. I to je zapravo ono što bi moglo ostaviti dugoročniji trag u američkoj politici", istaknuo je.

Objasnio je da se većine u Zastupničkom domu često mijenjaju, pa bi republikanci već za dvije godine mogli vratiti kontrolu. Međutim, dugotrajnija demokratska većina u Senatu mogla bi imati dalekosežnije posljedice, osobito na sastav Vrhovnog suda, u kojem trenutačno prevladavaju konzervativni suci. "Ako demokrati uspiju kroz desetak godina dugoročnije kontrolirati Senat, to znači i potencijalne promjene u Vrhovnom sudu, za koji znamo da ga je Trump napunio konzervativnim sucima", rekao je Mijić. Smatra da bi demokrati mogli pokušati povećati broj sudaca ili s vremenom zamijeniti neke od sadašnjih konzervativnih sudaca koji ulaze u stariju životnu dob.

Tadić: Američka politika sve je polariziranija

Politički analitičar s Instituta Ruđer Bošković Tonči Tadić smatra da obje stranke uoči rezultata imaju velika očekivanja. Republikanci se nadaju da njihov poraz neće biti prevelik, dok demokrati očekuju da bi osvajanjem većine u oba doma mogli ograničiti Trumpov politički prostor. No Tadić upozorava da je veći problem u obje stranke njihovo raslojavanje i radikalizacija političkih poruka.

"Više nemate nikakve mogućnosti da se nađe kompromis oko neke teme. I obje strane promatraju izbore strašno crno-bijelo: ili mi ili oni", rekao je Tadić i prisjetio se izbora 1992. godine, na kojima je sudjelovao kao promatrač.

Prema njegovoj ocjeni, unutar Republikanske stranke politički prostor sve je više podređen Trumpovim pristašama i pokretu MAGA, dok su potisnuti republikanci koji su stranku željeli približiti tradicionalnijem konzervativizmu. Slični procesi vidljivi su i među demokratima, gdje se produbljuje podjela između umjerenog lijevog centra i radikalnijeg krila. Tadić upozorava da takve poruke mogu udaljiti birače centra. "Ovi izbori će zapravo pokazati koliko su ti procesi unutar stranaka naštetili i jednoj i drugoj stranci", zaključio je.

Luša: Pobjeda demokrata zakomplicirala bi Trumpov mandat

Politologinja Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti smatra da će rezultati međuizbora znatno utjecati na mogućnost Donalda Trumpa da provodi svoju politiku. Naglasila je da bi eventualna pobjeda demokrata u oba doma Kongresa mogla ozbiljno ograničiti prostor za djelovanje američkog predsjednika.

Osvrnula se i na Trumpove najave o mogućoj novoj predsjedničkoj kandidaturi i ocijenila da ih treba promatrati kao špekulacije. Prema 22. amandmanu američkog Ustava, predsjednik koji je dvaput izabran na tu dužnost ne može se ponovno kandidirati. "Činjenica je da je predsjednik Trump u nekoliko navrata najavljivao da bi se mogao kandidirati za novi mandat. Ako gledamo tumačenja ustavnih stručnjaka u Sjedinjenim Američkim Državama, to je nemoguće", rekla je Luša.

Dodala je da je Trump svjestan da mu preostaju još dvije godine mandata te da će izborni rezultati odrediti koliko će slobode imati. Ako republikanci ostvare bolje rezultate od predviđenih, Trump će, smatra Luša, moći neometanije nastaviti s dosadašnjom politikom. S druge strane, pobjeda demokrata znatno bi mu otežala upravljanje. "Ukoliko stvarno doživimo ovaj plavi val, to će uvelike zakomplicirati način provođenja politika i način vladanja predsjednika Trumpa", upozorila je. Iako je izvršna vlast ojačala, Kongres i dalje ima važne ovlasti kojima može ograničiti predsjednika, poput kontrole nad zakonima, proračunom, porezima i imenovanjima.

Tadić: Izbori su referendum za ili protiv Trumpa

Tonči Tadić ocijenio je da su američki međuizbori svojevrsni referendum o Donaldu Trumpu i politici koju vodi. Ističe da se Republikanska stranka temeljito promijenila i da danas njome dominiraju Trumpovi ljudi. "Mi smo u njegovu prvom mandatu de facto imali koaliciju Republikanske stranke, dakle one koju je on zatekao 2016., s klanom Trump. U ovom mandatu to su posve njegovi ljudi", rekao je Tadić. Kao pokazatelj promjene naveo je podatak da 40 od 43 člana Trumpove prve vlade nije željelo ponovno surađivati s njim u ovom mandatu.

"Danas doslovno on gospodari strankom, tu nema disonantnih tonova. Tako da je ovo doslovce referendum za i protiv njega", ocijenio je. Smatra da bi na odluku birača mogle utjecati teme koje ih svakodnevno pogađaju, poput cijena goriva, a ne toliko afere koje se pripisuju Trumpu. "Ti možeš u Americi biti apsolutno bilo što, mogu ti se pripisati bilo koji zločini, ali ako je porasla cijena goriva, stari, ti si u velikom problemu. I to je doista žalosno", rekao je Tadić.

Luša: Geopolitika je ušla u američke novčanike

Đana Luša je ocijenila da međuizbori nisu samo referendum o Trumpu nego i izazov za Demokratsku stranku, koja mora ponuditi jasnu agendu i prepoznatljive kandidate. Istaknula je da su u 20 od posljednja 22 izborna ciklusa pobijedile stranke čiji predsjednik nije bio na vlasti. Trumpova nepopularnost, koja se kreće oko 32 posto, otvara prostor demokratima, ali oni ga, prema njezinu mišljenju, nisu dovoljno iskoristili.

S druge strane, Trump je Republikansku stranku pretvorio u pokret koji se oslanja na MAGA bazu, no unutar nje postoje i suprotstavljene struje. Luša smatra da će za birače presudan biti životni standard, na koji utječu cijene goriva i posljedice trgovinskih mjera. "Standard života, odnosno geopolitika koja je ušla u američke novčanike, ono je što zanima prosječnog Amerikanca", zaključila je.

Što ako demokrati preuzmu Kongres?

Čak i ako demokrati osvoje većinu u oba doma, ključno je pitanje što će s njom učiniti, ocijenio je Mate Mijić. Upozorio je da bi se, ako se usmjere na pokušaje opoziva i političke progone Donalda Trumpa, mogao ojačati MAGA pokret uoči sljedećih predsjedničkih izbora. "Trenutni politički program Demokratske stranke je: Trump ne valja. E sad, ako krenu opet u nekakav lov na vještice, pokušaj impeachmenta, nekakve progone, mislim da će samo time dignuti dionice MAGA pokreta i predsjednika Trumpa pred sljedeće predsjedničke izbore", rekao je Mijić.

"Nije, po meni, i dalje izgledno, iako im ankete daju veliku prednost. Nije toliko vjerojatno da će uzeti i Senat i Predstavnički dom, ali recimo Predstavnički dom sami bi sasvim izvjesno trebali uzeti tu većinu. Prednost na nacionalnoj razini zapravo ne znači automatski osvajanje većine u Senatu", rekao je.

"Demokrati bez jasnog programa i novih lica"

Tonči Tadić ocijenio je da Demokratska stranka u posljednje dvije godine nije uspjela profilirati karizmatične političare ni predstaviti jasan izborni program. "Meni je fascinantno kod demokrata da oni u ove dvije godine nisu uspjeli iznjedriti ni nekoliko karizmatičnih osoba. Zatim, potpuno je nejasno koji je njihov izborni program", rekao je. Dodao je da su demokrati možda odlučili pričekati kraj izbora pa tek onda predstaviti konkretne poteze. Tadić smatra da bi se demokrati, u slučaju pokretanja opoziva, mogli usmjeriti na članove Trumpove administracije koji su, prema njegovoj ocjeni, teret i samom predsjedniku, poput ministra obrane Petea Hegsetha i ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr.

Đana Luša je ocijenila da bi demokrati trebali sustavnije raditi na profiliranju kandidata za sljedeće predsjedničke izbore. Istaknula je da se već tijekom ovih izbora pojedini kandidati profiliraju za utrku 2028. godine. O mogućem povratku Kamale Harris u predsjedničku utrku rekla je da to nije formula za uspjeh. "Trebaju stvoriti, ili su već dosad trebali stvoriti, ta nova, mlada, prepoznatljiva lica i s njima ići u kampanju. Mislim da demokrati već godinama to dobro ne čine, još od predsjednika Obame", zaključila je Luša.

Svi su se sugovornici složili u procjeni da je najizgledniji ishod izbora podjela vlasti u američkom Kongresu. Očekuju da će republikanci zadržati većinu u Senatu, dok bi demokrati mogli preuzeti većinu u Zastupničkom domu.