DONALD Trump doživio je težak politički poraz nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa na izborima koje su glasači pretvorili u ocjenu njegova predsjedničkog mandata. Visoke cijene bile su presudne za birače, a oko dvije trećine ispitanika u izlaznim anketama izjavilo je da su Trumpove carine naštetile gospodarstvu, piše Euronews.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Do 7:40 po srednjoeuropskom vremenu, demokrati su osvojili 25 novih mjesta u Zastupničkom domu, čime su prešli prag od 218 mandata za većinu s ukupno 220. U Senatu su republikancima uzeli sedam mjesta, među kojima i ona u Teksasu, Ohiju, Kansasu i Maineu.

Predsjednik je izjavio da će prihvatiti rezultate, ali je dodao: "Ne vidim ovo kao udarac na mene." Poručio je da će koristiti veto za blokiranje planova demokrata i na društvenim mrežama objavio fotografiju crvene kape s natpisom "VETO". Postavlja se pitanje koliko demokratski Kongres može promijeniti politiku prema Europi i utjecati na tržišta.

Mogu li demokrati ukinuti carine za Europu?

Vjerojatno ne, jer Trumpova odluka o carinama više ne ovisi o Kongresu. Nakon što je Vrhovni sud u veljači poništio njegove izvanredne carine, administracija ih je ponovno uvela na temelju Članka 301. američkog Zakona o trgovini. Ta odredba omogućuje predsjedniku da djeluje samostalno, bez odobrenja zakonodavaca.

Demokrati mogu organizirati saslušanja i usporavati imenovanja njegovih kandidata, ali ne mogu jednostavno oduzeti tu ovlast. James Smith, ekonomist za razvijena tržišta u nizozemskoj banci ING, smatra da bi podijeljena vlast u Washingtonu mogla čak potaknuti predsjednika da se još više oslanja na tu mogućnost.

"Kao i vanjska politika, trgovina je područje kojim predsjednik može upravljati jednostrano, bez Kongresa", naveo je Smith u analizi uoči izbora. On ne isključuje ni nove carine usmjerene na Europu i ističe da bi one bile vrlo važne za američku inflaciju i Federalne rezerve.

Što će biti s potporom Ukrajini?

Kada novi saziv Kongresa preuzme dužnost u siječnju, demokrati će voditi senatske odbore i odlučivati o potvrdi Trumpovih kandidata. Mnogi od njih zagovaraju odobravanje novih sredstava za Ukrajinu. Međutim, teže je osigurati da se taj novac doista i isplati.

Bijela kuća je u protekle dvije godine blokirala sredstva koja je Kongres već odobrio; zadržavala ih je do kraja fiskalne godine, nakon čega bi ona istekla. "U praksi to znači da bi demokratski Kongres mogao zakonski odobriti novac za Ukrajinu ili razvojnu pomoć, ali predsjednik ga ne mora potrošiti", izjavila je prošlog mjeseca Nevada Joan Lee iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

Njezin je savjet europskim vladama da računaju samo na novac koji je doista isplaćen. "Europljani bi odobrena sredstva trebali smatrati namjerom, a ne obvezom", rekla je Lee.

Reakcije na financijskim tržištima

Investitori su uglavnom ostali smireni. Euro je do 7:00 ojačao 0,4 posto na 1,1232 dolara, dok je dolar oslabio u odnosu na druge vodeće valute. Cijena zlata porasla je 2 posto na 4011 dolara po unci i tako se vratila iznad razine od 4000 dolara, a srebro je poskupjelo 3,4 posto na 51,49 dolara.

Terminski ugovori na dionice bili su u blagom padu s obje strane Atlantika. Indeks S&P 500 pao je 0,3 posto, Nasdaq 100 za 0,4 posto, dok su Euro Stoxx 50 i njemački DAX pali oko 0,5 posto uoči otvaranja tržišta. Američke državne obveznice su ojačale. Prinos na desetogodišnje trezorske zapise pao je na 4,94 posto, na dvogodišnje na 4,61 posto, a na tridesetogodišnje na 5,32 posto.

Za usporedbu, prinos na njemačke desetogodišnje obveznice u utorak je iznosio 3,33 posto. Bitcoin se nije značajnije mijenjao i kretao se oko 77.700 dolara, dok se naftom Brent trgovalo po cijeni od otprilike 104 dolara po barelu.

Je li politička blokada dobra za ulagače?

Tržišta takav ishod obično pozdravljaju. Kada se Bijela kuća i Kongres ne slažu, donosi se manje zakonskih promjena, što za ulagače znači manje neizvjesnosti. Povijesni podaci također idu u prilog vlasnicima obveznica.

U tri mjeseca nakon prethodnih izbora na sredini mandata prinosi na desetogodišnje obveznice padali su u prosjeku za 20 do 25 baznih bodova, navodi Luca Bindelli iz švicarske banke Lombard Odier. "Smatramo da bi pobjeda demokrata bila neutralna do blago pozitivna za fiskalne izglede.

Kongres bi mogao obuzdati Trumpove planove širenja potrošnje, a time i deficit", rekao je Diego Barnuevo iz tvrtke Ebury. Ed Yardeni, predsjednik tvrtke Yardeni Research, ipak je oprezniji. "Wall Street tradicionalno pozdravlja političku blokadu jer ona smanjuje vjerojatnost da će Kongres donositi ekstremne zakone. Ali ovaj put bi moglo biti drugačije", naveo je Yardeni.

Njega zabrinjava gornja granica duga. Podijeljena vlast u Washingtonu i dalje će se morati dogovoriti o njezinu podizanju, a dugotrajni pregovori o tome mogli bi povećati troškove zaduživanja države. Barnuevo očekuje da će to pitanje postati problematično tijekom 2027. godine.

Što čeka euro?

Analitičari sumnjaju da će izbori donijeti dugoročne promjene. Za dolar su potezi Federalnih rezervi i dalje važniji od sastava Kongresa. "Dolar i dalje primarno reagira na poteze Feda, na što rezultati izbora ne bi trebali imati izravan i trenutačan utjecaj", izjavio je Francesco Pesole iz ING-a.

Euro se suočava i s vlastitim problemima. Cijene energenata ostaju visoke, uglavnom zbog rata s Iranom. ING predviđa da će se inflacija u eurozoni zadržati oko 4 posto, a ulagači traže veće prinose za francuske državne obveznice. Novi saziv Kongresa stupa na dužnost u siječnju. Do tada Trump zadržava republikansku većinu u oba doma, a i nakon toga će se moći snažno koristiti pravom veta.