U STATUS "V" ulaze djeca smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski vojni invalidi i njihova djeca te hrvatski branitelji, dragovoljci i djeca dragovoljaca. Taj je status reguliran člankom 53. Zakona o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji kandidatima statusa "V" jamči upis na fakultet pod uvjetom da prijeđu prag koji je na Filozofskom lani iznosio 200 od mogućih 750 bodova koliko se maksimalno može postići na testu.

Ove je godine Vijeće fakulteta podiglo prag na 300 bodova, kako bi smanjilo broj upisanih kandidata po "V" statusu. Međutim, zaključivši da podizanje praga neće biti dovoljno i da će se i nakon te mjere na fakultet upisati previše studenata, Vijeće je donijelo odluku da svi studenti ( osim statusa "C" ) ulaze u istu upisnu kvotu.

Studentska inicijativa "Jednaki smo" odlučila je reagirati na diskriminirajući Zakon o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te provodi peticiju na fakultetima kojom zahtijeva ukidanje spomenutog zakona.

Josipa Lulić, predstavnica studentske inicijative "Jednaki smo" rekla je za Index da se oni ne protive izravno odluci fakulteta, već zakonu koji mu to omogućuje i zakonu o hrvatskim braniteljima. Naime, ova odluka Filozofskog fakulteta posve je legalna.

"Želimo da svi imaju jednaku priliku na studiranje i smatramo da sposobnost i znanje trebaju biti jedini kriterij za upis na fakultete. Svaki pristupnik na razredbenom ispitu raspolaže različitim sposobnostima i činjenicu da će za upis biti važnije tko ti je roditelj nego koliko si sposoban jednostavno ne možemo prihvatiti. Osim što su spomenuti zakon i odluka potpuno diskriminirajući za redovne kandidate, oni ponižavaju i kandidate pod statusom "V", dajući im do znanja da su nesposobni samostalno upisati fakultet, već im za to treba roditeljski status.", kaže Josipa Lulić.

"Za ovu odluku ne krivimo fakultete, nego zakon i institucije, dakle, Vladu, Hrvatski sabor te Ustavni sud koji to omogućavaju. Fakultet se raspoloživim sredstvima brani od prevelikog broja upisanih studenata jer za toliki broj studenata jednostavno nema sredstava ni kvalitetnih uvjeta za rad. Za toliko studenata fizički nema dovoljno mjesta, a budući da ti studenti trebaju studirati po Bolonjskoj deklaraciji koja, između ostaloga, nalaže male grupe studenata i inidividualan odnos profesor-student, s toliko studenata takvo što jednostavno neće biti ostvarivo.", dodaje Vulić.

Takav način upisa na fakultet u suprotnosti je s Ustavom RH, člankom 65. koji kaže da je osnovno školovanje obvezno i besplatno, a srednjoškolsko i visokoškolsko svakom dostupno pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a u članku 26. piše: "...a više obrazovanje također mora biti pristupačno svima na osnovi sposobnosti...".

Kako će to točno utjecati na upis redovnih studenata? Na temelju broja kandidata koji prijeđu prag u statusu "V", I ( 100 % invalidi) i D (dijaspora) izračunava se postotni iznos upisne kvote na teret Ministarstva. Na primjer, ako 200 pristupnika u ta tri statusa prijeđe prag, što je 31,6 % od 633, koliko upisnih mjesta ima za redovne studente na teret Ministarstva, toliko će ih se primati na pojedini studij. Dakle, s rastom broja pristupnika u V, I i D statusu koji su prešli prag, smanjuje se broj upisnih mjesta redovnim studentima na teret Ministarstva.

Za usporedbu, lani je sa statusom "V" prag prešlo 345 kandidata od oko 450. Ove se godine u istom statusu prijavilo 695 pristupnika. Iako je ove godine razredbeni prag povišen, moguće je da njih oko 50% prijeđe prag, što znači da bi se ove godine moglo upisati manje nego polovica redovnih studenata uz teret Ministarstva nego lani.

Osim zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ovakve su odluke donijeli i Filozofski fakultet u Puli te zagrebački Kineziološki fakultet koji je u diskriminaciji studenata otišao najdalje. Naime, Kineziološki fakultet nema, poput ostalih, samo povlaštene upise na fakultet, nego i upise u višu godinu. Redovnim studentima potrebno je 50 ECTS bodova za upis u drugu godinu, a "povlaštenima" 45.

Do dekana Filozofskog fakulteta Miljenka Jurkovića i prorektora za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu Vjekoslava Jerolimova nismo mogli doći jer su na sjednici Senata sveučilišta na kojoj bi se trebalo raspravljati o izboru novog rektora, ali i, kako doznajemo, o posebnom statusu "V".

Nikakvu informaciju ili komentar nismo dobili niti od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Glasnogovornik Božo Pavičin obećao je kontaktirati nas kasnije mailom, no do zaključenja teksta ništa nismo dobili.

Razredbeni ispit na Filozofskom fakultetu održan je u ponedjeljak, a rezultati se još čekaju. Hoće li Senat, koji se nešto ranije odlučio ne miješati u odluke fakulteta ipak u posljednji trenutak urgirati u ovom slučaju, saznat ćemo uskoro. U danom se trenutku najumjesnije čini citirati Georgea Orwella i onu poznatu: "Sve su životinje jednake, ali neke su jednakije od drugih".

 Vlasta Šolc