VELIKA većina građana Hrvatske, između 79 i 84 posto, čula je za izraze 'udruga' ili 'nevladina organizacija', ali tek nešto više od polovice njih zna i značenje tih izraza - rezultati su to istraživanja stavova javnosti o nevladinim organizacijama koje je proveo Institut "Ivo Pilar".

Istraživanje pod nazivom "Udruge u očima javnosti" provedeno je za potrebe Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Akademije za edukacijski razvoj (AED) u srpnju 2005. (terensko istraživanje na uzorku od 1008 ispitanika) te u lipnju ove godine (telefonsko istraživanje na uzorku od 1000 ispitanika), a njegovi su rezultati danas predstavljeni na okruglom stolu.

Prema tim rezultatima, relativno najslabije poznavanje izraza 'udruga' i njegova značenja utvrđeno je kod osoba starijih od 60 godina, a poznavanje se smanjuje s manjim stupnjem naobrazobe i visinom prosječnog mjesečnog prihoda po članu domaćinstva.

Značajnije razlike utvrđene su i u pogledu političke orijentacije, pa tako građani više lijevo orijentirani u značajno većem udjelu poznaju izraz 'udruga' i njegovo značenje.

Najviše ispitanika, njih 38 posto, znalo je navesti udruge branitelja i stradalnika Domovinskog rata, a među njima prednjači HVIDR-a.

Oko 35 posto ispitanika zna za udruge koje brinu za zlostavljanu djecu (Hrabri telefon), a slijede ekološke udruge (najviše ih je čulo za Zelene), političke organizacije (GONG), udruge za ravnopravnost spolova (BaBe), siromašne osobe (Caritas), prava potrošača (Potrošač), te ljudska prava (HHO).

Manje od 1 posto ispitanika znalo je navesti udruge koje se bave umjetnošću i kulturom, ovisnicima, odgojom i obrazovanjem, statusom nacionalnih manjina.

Na upit što misle o radu udruga i nevladinih organizacija, 44 posto ispitanika izjasnilo se da je njihov rad donekle koristan za društvo, njih 27 posto kaže da su korisne, 25 posto da nisu štetne, ali ni korisne, dok 1,5 posto ispitanika smatra da je rad udruga štetan za društvo, a 0,5 posto da je izrazito štetan.

Oko 14 posto ispitanika smatra da je većina aktivista u udrugama tamo zbog nekog osobnog interesa, a isto toliko ih uglavnom misli da većina udruga i njihovih članova nisu pošteni i etični u raspolaganju novcem koji dobivaju (oko 5 posto ispitanika uvjereno je u to).

Općenito, pozitivan stav o radu nevladinih organizacija izražava nešto manje od tri četvrtine građana, jedna četvrtina građana je neutralna, dok je zanemariv udio onih s negativnim općim stavom, stoji u istraživanju.

Najveći udio javnosti drži da udruge izrazito ili umjereno doprinose podizanju svijesti ljudi o njihovih pravima, a potom razvoju civilnog društva i razvoju demokracije, dok, po mišljenju trećine ispitanika, malo pridonose rješavanju konkretnih životnih problema i poboljšanju kvalitete života.