U UTORAK 7. studenog - odnosno prvog utorka u studenom svake druge godine - u SAD se održavaju izbori za Kongres.

Ove godine ti izbori ne koincidiraju s predsjedničkim izborima, tako da se očekuje nešto manji odziv. Međutim, oni već duže vrijeme izazivaju veliku pažnju svjetske javnosti iz dva razloga.

Prvi je u tome što se oni shvaćaju kao svojevrsni referendum o predsjedniku Bushu i njegovoj politici u Iraku, s kojom je, prema anketama, nezadovoljna većina Amerikanaca. Drugi je u tome što se očekuje da će doći do promjene vladajuće stranke u jednom ili oba doma Kongresa po prvi put od 1994. godine kada su republikanci - koristeći slično nezadovoljstvo predsjednikom Clintonom - preuzeli vlast koju i danas drže.

Amerikanci će na izborima tako birati svih 435 zastupnika Predstavničkog doma koji imaju dvogodišnji mandat te 33 od 100 senatora koji imaju dvogodišnji mandat.

Većina anketa pokazuje da su Amerikanci nezadovoljni Kongresom kojeg smatraju neefikasnim i korumpiranim, te kako smatraju da će za SAD biti bolje ukoliko demokrati - čisto zbog političke ravnoteže - osvoje vlast u jednom ili oba doma. U postocima demokrati imaju podršku koja je za 20 % veća od podrške republikancima.

Međutim, usprkos tome većina promatrača vjeruje da sveopće neraspoloženje protiv republikanaca neće imati tako spektakularne učinke kao što protest protiv Watergatea koji je 1974. godine demokratima donio dvotrećinsku većinu u oba doma Kongresa, niti protest protiv Clintona koji je 1994. godine doveo do republikanske revolucije.

Ukoliko demokrati osvoje većinu u jednom ili oba doma, ona će biti prilično tanka. U slučaju Predstavničkog doma to je posljedica činjenice da je prekrajanje izbornih okruga u nadležnosti saveznih država, što su obje stranke iskoristile kako bi tzv. "gerrymanderingom" načinile što je moguće više tzv. "sigurnih" okruga gdje njihovim kandidatima ne prijeti nikakva opasnost od republikanskih ili demokratskih izazivača. Zbog toga se smatra da će od 435 izbornih utrka samo njih 30-40 biti predmetom ozbiljnog natjecanja.

U većini tih tzv. kompetitivnih utrka demokrati su imali prednost, te se očekuje da će republikanci izgubiti veliki dio svoje sadašnje većine u Kongresu. Neke od procjena su spominjale tridesetak mjesta, ali su mnogo realnije procjene koje se kreću oko brojke od 10-20 mjesta. S obzirom da republikanska većina iznosi 15 mjesta, demokrati smatraju da imaju vrlo izgledne šanse da preuzmu Predstavnički dom. Američke kladionice navode vjerojatnost od 20-25 % da republikanci zadrže većinu.

Od 33 utrke u Senatu samo se njih 7 smatra "kompetitivnima". S obzirom da republikanci sada imaju većinu od 55 mjesta, a u slučaju istog broja glasova po Ustavu SAD o svakoj odluci presuđuje republikanski potpredsjednik Dick Cheney, demokratima je potrebno od republikanaca preoteti 6 mjesta.

Iako je donedavno to bilo izgledno, danas većina promatrača ne vjeruje da će demokrati uspjeti u tom cilju. Naime, ankete govore kako su se neki od ranjivih ili otprije otpisanih republikanskih senatora posljednjih dana oporavili, a neki od ispočetka sigurnih demokratskih senatora postali ugroženi od republikanskih izazivača. Većina promatrača vjeruje da će demokrati od republikanaca uzeti 3-5 senatskih mjesta. Američke kladionice republikancima daju oko 70 % šansi da zadrže većinu u Senatu.

Uz izbore za Kongres u SAD-u se tradicionalno održavaju izbori i za različite javne funkcije u saveznim državama. Od njih su najvažnije utrke za guvernere, gdje se vjeruje da će demokrati imati više uspjeha od republikanaca - što je trend započet još prošle godine.

Od svih utrka široj je javnosti najpoznatija ona u Kaliforniji gdje republikanski guverner Arnold Schwarzenegger brani mandat osvojen na izvanrednim izborima 2003. godine. Većina anketa tvrdi da će Arnie bez većih problema lako poraziti demokratskog izazivača Phila Angelidesa.

Osim što će izabirati svoje dužnosnike na federalnoj, državnoj i lokalnoj razini, birači u 37 američkih saveznih država će imati priliku referendumski odlučivati o pojedinim, uglavnom društvenim pitanjima.

Tako će se u Južnoj Dakoti na referendumu nastojati potvrditi potpuna zabrana pobačaja koju je nedavno donijela državna skupština. Ankete daju blagu prednost protivnicima zabrane, odnosno zagovornicima prava na pobačaj.

U osam država će se održavati referendumi na kojima će glasači biti u prilici ustavom odobriti ili zabraniti homoseksualne brakove. Od njih je najzanimljivija ona u Coloradu, s obzirom da je tamošnji utjecajni protestantski vođa i protivnik homoseksualnih brakova Ted Haggard nedavno postao žrtvom skandala vezanog uz mušku prostitutku.

U državi Missouri je veliku pažnju izazvao referendum o dozvoli istraživanja matičnih stanica kojoj se protivi republikanski senator Jim Talent, a za koju se zalaže njegova demokratska izazivačica Claire McCaskill. U tu kampanju - vezanu uz jednu od kompetitivnih utrka za Senat - se kao zagovornik istraživanja uključio glumac Michael J. Fox koji boluje od Parkinskonove bolesti.

Tri države - Illinois, Massachusetts i Wisconsin - će održati konzultativne referendume o trenutnom povlačenju američkih snaga iz Iraka, dok će u Arizoni i Ohiu birači odlučivati o pušenju na javnim mjestima. U nekoliko federalnih država će se održati referendumi o povećanju minimalne nadnice (federalni minimum iznosi 5,15 dolara po satu).

Birači Arizone će biti dosta zaposleni pred glasačkim kutijama, s obzirom da će osim nekih od gore navedenih referenduma morati odlučivati i o engleskom kao službenom jeziku.

Nekima od njih se će se trud možda i isplatiti, s obzirom da još jedna referendumska inicijativa u Arizoni predlaže milijun dolara nagrade slučajno odabranom biraču koji slijedećih nekoliko godina bude posjetio biralište za vrijeme preliminarnih i redovnih izbora.

Dragan Antulov
Foto: AFP