Hrvatskoj je nužan masovni uvoz radne snage
SUDIONICI večerašnje HRT-ove emisije Otvoreno su se danas gotovo u potpunosti složili da Hrvatska mora masovno uvoziti radnu snagu.
Najdramatičniju izjavu takve prirode je nedavno dao predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, a prema kojoj Hrvatska u sljedećih deset godina mora uvesti čak milijun stranih radnika. Vidošević je večeras u studiju priznao da je "pretjerao", ali da mu je drago što su mediji eksploatirali izjavu i tako senzibilizirali javnost na sve ozbiljniji problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj.
Prema Vidoševićevom mišljenju, Hrvatska jednostavno nema alternative i useljavanje stranih radnika je neminovnost, s obzirom da ima sve manje radnika, odnosno da će jedino strani imigranti, bili to i Kinezi, moći financirati buduće hrvatske umirovljenike.
Vidošević je svjestan da će to izazvati konflikte i ksenofobiju, ali je podsjetio na iskustva gastarbajtera bivše Jugoslavije koji su 1960-ih došli u Zapadnu Njemačku u kojoj je, isto kao i u današnjoj Hrvatskoj, bila relativno velika nezaposlenost. Gastarbajteri su, međutim, radili poslove koji Nijemci nisu htjeli, a te iste poslove danas ne žele raditi djeca i unuci tih istih gastarbajtera koji žive u današnjoj Hrvatskoj.
Filip Filipec, direktor Tehnike, je brojnim primjerima ukazao na to kako u Hrvatskoj poslodavci imaju sve više problema naći domaću radnu snagu za brojne poslove. Usprkos izdašnih plaća i visokih stipendija, postoji sve veći deficit za brojna zanimanja, a u nekim granama, poput građevinarstva, situacija je u "crvenom".
Jadranka Kristić, vlasnica obiteljskog hotela Šipana, je navela slična iskustva s nedostatkom radne snage – koje ili nema, ili kvalitetom ne zadovoljava njene kriterije. S obzirom da radnu snagu ne može pronaći u Hrvatskoj, prisiljena ju je tražiti van hrvatskih granica.
Vedran Pražen iz Gideon Multimedije je naveo kako su slična iskustva i s visokokvalificiranim i vrhunski obrazovanim radnicima, a što je posljedica razvoja suvremene tehnologije koji je omogućio izuzetnu mobilnost takve radne snage, pogotovo u informatičkim djelatnostima. Kao najpoznatiji primjer je spomenuo američke i druge zapadne informatičke tvrtke koje većinu svojih komunikacijskih poslova obavljaju preko centara u Indiji.
"Mlade Hrvate su previše razmazili roditelji te ne vole fizički rad"
Sanja Crnković-Pozaić, direktorica Cepora i stručnjak za zapošljavanje, rekla je kako nikoga ne treba iznenaditi naizgled apsurdna situacija da Hrvatska mora masovno uvoziti radnu snagu usprkos preko četvrt milijuna ljudi na burzi za zapošljavanje.
Najveći broj nezaposlenih su stariji ljudi koji su dobili i otkaz te kojima se teško prekvalificirati za nova zanimanja, odnosno većina njih očekuje, bez obzira koliko to bilo opravdano, da će raditi isti posao koji su radili ranije.
Mlađe generacije su, pak, razmažene i ne mogu zamisliti nijedan posao koji zahtijeva fizički rad. Rezultat svega toga je da se Hrvatska našla pred "demografskim imperativom" uvoza radne snage.
Jedini koji se suprotstavljao takvim stavovima bio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikatKrešimir Sever. Prema njegovom mišljenju imigracija će za Hrvatsku imati teške posljedice, a prije svega u tome što će bitno smanjiti cijenu rada. Masovni dolazak stranih radnika sam po sebi ne garantira kvalitetu te radne snage, te je pitanje da li će on automatski imati dobre učinke po gospodarstvo.
Za trenutno je stanje Sever najviše okrivio obrazovni sustav koji se godinama nije prilagodio novim okolnostima te stalno proizvode nove kadrove koji završavaju na burzi za zapošljavanje.
Vidoševića ne zanimaju predsjednički izbori 2010. godine
Pred kraj emisije je, pak, Nadan Vidošević iskoristio priliku da otkloni sve špekulacije o tome da je zainteresiran za to da nakon sljedećih izbora zamijeni Stjepana Mesića na mjestu predsjednika Republike. On bi bio "najsretniji da ulazak Hrvatske u EU dočeka na mjestu predsjednika Hrvatske gospodarske komore".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati