SKUPINA europskih i američkih genetičara i evolucijskih antropologa proučavajući fosile s Hušnjakovog brda u Krapini skicirala je sekvencioniranje genoma neandertalaca, koji se drži najbližim pretkom današnjeg čovjeka - homo sapiensa, objavili su znanstvenici Odjela za evolucijsku genetiku Instituta Max Planck ma press konferenciji održanoj u Leipzigu.

Sekvencioniranjem genoma doći će se do spoznaja o evoluciji neandertalca, kao i o evoluciji homo sapiensa. Time će se najvjerojatnije identificirati genetske promjene koje su prvim ljudima omogućile napuštanje Afrike, pa i širenje svijetom - riječ je o procesu koji je započeo prije oko deset tisuća godina.

Do sada su znanstvenici s istog instituta sekvencionirali preko milijardu dijelova DNK izvučenih iz triju okamina neandertalaca pronađenih u špilji Vindija pokraj Ivanca. Otkrivene sekvence DNK uspoređivat će se s genomima čovjeka i čimpanze, bića koja su genetski razotkrivena, čime se doći do prvih zaključaka o razlici između današnjeg čovjeka i neandertalca, koji je nestao prije otprilike 30 tisuća godina.

Ig.M.
Foto: destinacije.com