ZEMLJE izvoznice nafte i naftne kompanije morat će se ove godine pomiriti sa cijenama ispod 50 dolara za barel, a ova će godina biti najteža u naftnoj povijesti. To je cijena koju se mora platiti za oporavak globalne ekonomije, rečeno je jučer u Parizu.

Ravnatelj treće najveće europske naftne kompanije Total SA, Christophe de Margerie i ministar za naftu Katara, Abdullah al-Attiyah, rekli su na jučerašnjoj konferenciji kako se potrošači ne mogu nositi s višim cijenama.

"Današnje gospodarstvo ne može podržati cijenu višu od 50 dolara po barelu"

"Današnje gospodarstvo ne može podržati cijenu višu od 50 dolara po barelu", rekao je Margerie, a al-Attiyah je rekao kako je ovo "najgora financijska kriza u povijesti i kako se očekuje pad potražnje", dodavši kako je očekivanje o cijeni od 50 dolara za barel "pragmatično".

Al-Attiyahov pragmatizam ukazuje na fundamentalno promjenu stava kod OPEC-a, kartela 12 zemalja koji proizvodi 40 posto svjetske nafte i koji ima najveći pojedinačni utjecaj na kontroliranje cijena.

I glavni tajnik OPEC-a, Abdalla El-Bardi, slaže se s mračnim prognozama. "Rekao je kako će ovo biti najteža godina" u povijesti kartela, iako postoje naznake da su cijene dosegle dno. "možda možemo živjeti sa cijenama od 40 do 50 dolara po barelu", rekao je El-Badri, dodavši kako bi zemlje članice preferirale "razumnu" cijenu od oko 75 dolara po barelu da bi se stimulirala ulaganja.

Mora se ulagati u proizvodnju

"Moramo ulagati u novu proizvodnju tako da budemo spremni imati zalihe kad se svjetsko gospodarstvo oporavi", rekao je glavni tajnik OPEC-a, dodavši kako se u suprotnom može očekivati velik nedostatak nafte.

OPEC je 15. ožujka odlučio kako neće mijenjati proizvodne kvote koje su dogovorene krajem godine. 28. travnja imaju novi sastanak, a El-Badri nije natuknuo u kojem će smjeru krenuti ti pregovori. Rekao je samo kako bi zemlje članice voljele imati cijene s kojima bi "razumno" zaradile. Naravno, apetiti su dramatično porasli nakon prošle godine, kad su cijene nafte dosegle gotovo 150 dolara po barelu, a sve zemlje izvoznice se kupale u novcima koji su im pristizali. Od onda do danas je su te cijene pale za 61 posto, a ranije ove godine su dosegnule i dno s 35 dolara po barelu.

Međunarodna agencija za energiju (IAE) vjerojatno će revidirati svoja predviđanja o potražnji nafte zbog niskog rasta BDP-a diljem svijeta. "Postoji velika vjerojatnost da će se predviđanje morati revidirati kad u sljedećem izvještaju uključimo projekcije pada BDP-a", rekao je za Bloomberg izvršni ravnatelj IAE-a Noubo Tanaka.

Tanaka je također napomenuo kako su potrebne investicije u proizvodnju da bi se spremno dočekalo globalni ekonomski oporavak i izbjeglo novu naftnu krizu za godinu dana.