Tekst: R.R.,M.M.
Foto: Arhiva

"JEDNO raspelo istaknuto u učionici može učenicima svih dobnih skupina predstavljati jasno određen religiozni znak te kod njih stvoriti osjećaj nužnosti izbora religije u školskom okruženju", stoji u presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je presudio u korist Soile Latusi koja je tužila Italiju zbog raspela u učionicama.

Izloženost može biti uznemirujuća

Kako pišu talijanski mediji, raspela predstavljaju kršenje prava roditelja da djecu obrazuju prema svojim uvjerenjima. Isto tako ugrožena su i prava učenika kada je riječ o religijskim slobodama.

"Izloženost vjerskim obilježjima može biti uznemirujuća za djecu koja su druge vjeroispovijesti, dio vjerske manjine ili ateisti", navodi se u obrazloženju odluke. Talijanska vlada najavila je žalbu, a valja naglasiti kako je Latusi pokrenula tužbu prije sedam godina u namjeri da se raspela uklone iz škola. Lokalni sudovi kao i vlada tumačili su da je raspelo simbol talijanske povijesti i kulture te kao takav dio identiteta zemlje, no s tim se ne slaže sud u Strasbourgu koji je Latusi dao i odštetu od 5 tisuća eura.

Neprihvatljiva odluka

Nakon objave presude, iz Vatikana su krenula žustre reakcije u kojima se Sud za ljudska prava naziva "kratkovidnim" jer religija, a samim tim i raspela imaju značajan doprinos formiranju moralnih vrijednosti.

Glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi kaže da je tužno što je netko raspelo vidio kao simbol podjele. Osim Vatikana i desničarska vlada Silvija Berlusconija je na nogama pa su tako u svom službenom priopćenju presudu iz Strasbourga nazvali "sramotnom i uvredljivom" te na kraju i neprihvatljivom.

Hrvatima potpuno svejedno

"Najvećem djelu populacije to je posve svejedno", zaključak je najnovijeg istraživanja Međunarodnog instituta za istraživanje tržišta GfK o tome podržavaju li Hrvati prisutnost kršćanskih vjerskih simbola u javnim prostorima u Hrvatskoj.

Naime, nedavno je cijela zemlja žučno raspravljala o isticanju raspela i drugih kršćanskih vjerskih simbola u javnim prostorima i ustanovama što je bila izravna posljedica inicijative predsjednika Stjepana Mesića. Naime, on je tražio da se vjerski simboli iz javnih ustanova, posebice iz vojarni, uklone. Naravno, Kaptol je ideju Mesića okarakterizirao kao napad na Crkvu u Hrvata, a posljedica svega bila je hrpa priopćenja, napada, izjava i obrana oko tog pitanja. No, Hrvate, čini se to uopće ne zanima.

Isti broj gorljivih zagovornika ostanka i izbacivanja

Tako se 36 posto Hrvata izjasnilo da im je potpuno svejedno hoće li raspela biti u školama, vojarna i ostalim ustanovama. Samo 29 posto Hrvata svakako je za to da križevi i dalje budu tu gdje jesu, a gotovo isti broj je onih koji bi svakako izbacili vjerska obilježja.

"Dakle, 36 posto građana ocjenjuje da im je svejedno stavljaju li se kršćanski simboli u javne prostore. Ovaj odgovor, više od prosjeka, prisutan je kod mladih između 18 i 24 godine (ali i kod dobne skupine od 15 do 17 godina – 40 posto), kod stanovnika sjeverne Hrvatske te Like, Korduna, Banovine (od 41 do 43 posto). Suprotno, najmanje neutralnih je kod osoba starijih od 65 godina (30 posto), kod onih s najnižim obrazovanjem (28 posto) te u Istri i Primorju (26 posto)", zaključuje se u istraživanju dok se u isto vrijeme oko 60 posto građana izjasnilo da im je vjera jako važna ili važna za život.

Protivnika stavljanja vjerskih obilježja u javne prostore ima najviše u Istri s Primorjem i to 56 posto kao i među visoko obrazovanima (46 posto). Među njima 43 posto ih se izjasnilo da im je vjera jako važna.