Foto: Mario Todorić / Cropix

DANAS je u Grohotama na otoku Šolti pokopana najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća Vesna Parun.

Prema njezinoj posljednjoj želji, ona je pokopana na rodnom otoku njene majke u obiteljskoj grobnici u Grohotama. Nakon njezine smrti u ponedjeljak bilo je nekih inicijativa da se pokopa na drugom mjestu, ali je na kraju njezino posljednje počivalište ipak na Šolti.

Jedna od najistaknutijih hrvatskih pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća

Vesna Parun je preminula u ponedjeljak u Stubičkim Toplicama u 89. godini života. Parun je bila jedna od najistaknutijih hrvatskih pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća.

Po njenim vlastitim riječima, provela je vrlo težak život, od djetinjstva nadalje, te je okušala više patnje i stradanja nego radosti. Vesna Parun potpuno se predala književnom radu postavši prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost.

Dobila niz priznanja i nagrada

Za svoje umjetničko stvaranje Parun je dobila niz priznanja i nagrada. Među njima valja istaknuti nagradu poeta oliveatus na manifestaciji "Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani" 1995. godine, nagradu "Tin Ujević" 2003. godine za zbirku soneta "Suze putuju", dvostruku "Nagradu Vladimir Nazor" 1959. godišnju nagradu i 1982. godine za životno djelo te povelju Visoka žuta žita 2002. na Pjesničkim susretima u Drenovcima za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti.

Za zbirku "Pjesme" (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, za zbirku "Crna maslina" (1955.) dobila je Nagradu grada Zagreba, za stihovani dječji roman "Mačak Džingiskan i Miki Trasi" (1968.) dobila je Nagradu Grigor Vitez, 1972. dobila je kao najuspješniji dječji pjesnik Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novom Sadu, a 1970. u Parizu je dobila Diplomu za poeziju.