Foto: Arhiva

"POLITIKA ima rok do proljeća da promijeni pristup prema gospodarstvu kako bi se u narednih pola godine pokazali rezultati te promjene pristupa. Ako to ne napravimo, onda imamo situaciju Irske i Grčke, a to znači da ćemo za isti posao imati 30 do 40 posto manju plaću realno, jer ćemo morati odrađivati svoje dugove", kazao je za Index makroekonomski stručnjak Ljubo Jurčić nakon okruglog stola o devalvaciji kune na kojem je zagovarao održavanje njezine stabilnosti u ovakvim okolnostima u kojima se Hrvatska sada nalazi.

Devalvacija bi, a složili su se s njim i ostali manje ili više stručni sudionici okruglog stola, u ovakvoj situaciji u kojoj je Hrvatska napravila više štete nego koristiti. Istina je da bi generirala povećanje izvoza, ali Hrvatska s druge strane ne proizvodi dovoljno da bi izvozila te bi se ponovno našla u problemu. "Moja ideja je da prvo Hrvatska napravi industrijsku politiku - što će se proizvoditi, drugi korak je regionalna politika - gdje će se proizvoditi, treći je fiskalna politika koja mora biti usklađena s prve dvije, i tek onda na red dolazi monetarna politika, dakle novac, kamate, tečaj, koja se mora prilagođavati ovim prethodnima. Monetarna politika ne smije biti sveta krava", objasnio nam je Jurčić.

Kada bi kuna sada devalvirala, Hrvatska ne bi imala dovoljno proizvoda za izvoz, a zbog visokog stupnja zaduženosti, devalvacijom bi se osiromašilo stanovništvo. Zbog devizne klauzule, objašnjava Jurčić, građanima bi porasle kreditne rate u kunama, a uvozna roba bi poskupjela za 50 do 60 posto!

U očekivanju Godota

No, razloga za paniku, kaže Jurčić, ipak nema. HNB ima dovoljno rezervi da čuva tečaj narednih godinu dana. Kroz to vrijeme, očekuje Jurčić, nešto će se već dogoditi, pa će se vidjeti što dalje. Međutim, sve to uz uvjet da vjerovnici neće tražiti dugove na naplatu i uz uvjet da ćemo dugove moći reprogramirati. Hrvatska još uvijek može dizati kredite kako bi reprogramirala stara zaduženja, međutim po znatno lošijim uvjetima zbog nižeg kreditnog rejtinga kojim smo ocjenjivani u posljednje vrijeme. Sada to možemo raditi uz nešto veću kamatu, od oko 7 posto, kaže Jurčić. Za usporedbu, Njemačka ima kamatu ispod tri posto.

Međutim, što sve ovo konkretno znači za hrvatskog građanina koji (eventualno) ima neku ušteđevinu i (eventualno) neke stalne mjesečne prihode. Štedjeti u kunama, eurima ili nekoj trećoj valuti? Držati novac pod madracem, ili ga spremiti u banku? Konkretan savjet o štednji potražili smo od troje hrvatskih ekonomskih stručnjaka.

Ante Babić

"Novac je pametnije držati u više banaka, ukoliko se radi o iznosu većem od sto tisuća kuna. Osobno bih trećinu stavio u američki dolar, trećinu u euro, a ostatak u kune. Te omjere bih mijenjao prema onoj valuti koja je trenutno jaka. Euro je bio jak do prošle godine u odnosu na američki dolar, i pretpostavljam da će ga ova situacija sa Španjolskom, Italijom držati slabim. Ni kuna nije jaka, i pretpostavljam da odnos između nje i eura neće puno odmicati. HNB ima dovoljno rezervi da ga drži na 7,5, a sitne promjene od 7,4 ili 7,5 ne znače puno ljudima."

Damir Novotny

"Štednja je, naravno, uvijek dobra. Bolja je štednja u nacionalnoj valuti jer se mogu postići velike kamatne stope. Naime, ljudi i dalje imaju više povjerenja u devize nego u kune. Imamo slučaj euroizacije hrvatskog novčanog prostora. Stoga bih građanima Hrvatske preporučio suprotno od onoga na što su navikli - da štede u domaćoj valuti. A opasnost od snažne devalvacije ne postoji, međutim, tek ćemo vidjeti kako će se kuna ponašati u Europskoj uniji."

Slavko Kulić

"Štedjeti se može samo u valuti iza koje stoji država i neke vrijednosti, primjerice u franku, u jenima. Kuna i euro to nisu, iza njih ne stoji nitko. Kuna nije valuta jer iza nje ne stoji država. Ta valuta nije novac jer novac koji nije u funkciji države nije novac. Isto vrijedi i za euro i onoga dana kada se članice Unije raziđu, štediša će doći u situaciju da ne može podići svoj novac. Ako uopće ima smisla štedjeti. Uvijek sam govorio, neka ljudi ulažu u obrazovanje svoje djece. To je najsigurniji ulog bez obzira hoće li vam dijete to vratiti."