Foto: Davor Pongračić / Cropix

HRVATSKA narodna banka, HBOR i predstavnici osam najvećih poslovnih banaka, jučer su, uz prisustvo Slavka Linića, održali sastanak na kojem je dogovoreno upumpavanje osam milijardi kuna u program financiranja gospodarskog oporavka.

Dogovoreno je kako će polovicu tog iznosa, dakle četiri milijarde kuna, osigurati HNB smanjenjem stope svoje obvezne pričuve s 15 na otprilike 13,5 posto. Taj će novac posredstvom HBOR-a postati izvor sredstava za kredite iz ovog programa. Ostale četiri milijarde osigurat će poslovne banke iz drugih izvora. HNB je napomenuo kako će se osim osiguranja ponude prihvatljivijih kredita, po nižoj i fiksnoj kamati, ovaj model pridonijeti i poboljšanju platne bilance.

Mi smo svoje napravili, na redu su poduzetnici

"Sad je na poduzetnicima da shvate da se u Hrvatskoj ipak može poslovati. Promijenili smo i fiskalnu politiku, prema tome postoje sve pretpostavke da i privatni sektor krene i da se napokon promjeni situacija u Hrvatskoj", komentirao je dogovor ministar Linić.

"Novac nije problem, novca ima", kazao je Linić, objasnivši da Hrvatska računa na povlačenje sredstava iz međunarodnih institucija, kao i na sredstva koja je osigurao HNB. Hrvatsko gospodarstvo ima kapacitet povući osam milijardi kuna, smatra Linić, koji najavljuje da će Vlada provesti konsolidaciju i financijski osposobiti gospodarstvo.

Bankari tvrde da njima ne manjka kapitala i likvidnosti

Zanimljivo je kako su bankari u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala ni likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima. Stoga je i dogovoreno financiranje u ukupnom iznosu od osam, a ne ranije predviđenih 12 milijardi kuna.

Ono što je neosporno jest to da bi smanjivanje regulatornog troška moralo rezultirati i povoljnijim uvjetima za krajnje korisnike kredita.

HNB bankama osigurao niz regulatornih olakšica

Da bi banke potaknuo u realizaciji ovog modela, HNB je predvidio niz dodatnih regulatornih olakšica. Primjerice, priznavanje 50 posto od udjela banaka u takvim plasmanima u izračunu održavanja minimalno potrebne devizne likvidnosti oslobodilo bi bankovnom sustavu približno 300 milijuna eura, kojima bi banke mogle smanjiti svoje inozemno zaduženje ili ih upotrijebiti za druge namjene.

Uz to, bankama bi se omogućilo da do kraja ove godine održavaju propisani minimum likvidnosti bez valutnog diferenciranja, tj. u valuti koju imaju - kunama ili devizama. Izuzimanjem sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka (Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Međunarodna financijska korporacija, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska banka za obnovu i razvoj. Europska investicijska banka) od izdvajanja pričuve želi se potaknuti njihovo zanimanje za ulaganja u Hrvatskoj, kao i interes ovdašnjih banaka za pribavljanje sredstava iz tih izvora, koji su po ročnosti i cijeni obično povoljniji od drugi, javlja HNB.