GfK: Hrvati sve češće moraju prodavati imovinu kako bi pokrili tekuće financijske probleme
Ilustracija: AFP
OSIM raznih vrsta štednje, odricanja ili uzimanja nekih oblika kredita u vrijeme krize građani su ponekad primorani dodatno osigurati financijska sredstva za pokriće redovitih ili nekih izvanrednih troškova i to prodajom nekretnina ili nekih drugih obiteljskih vrijednosti.
Stoga je GfK proveo istraživanje u kojem je građane pitao jesu li njihova kućanstva u zadnjih šest mjeseci bila primorana prodavati neku imovinu kako bi riješila tekuće financijske probleme.
Većina od 62 posto ispitanika se izjasnila kako nije trebala ništa prodavati, dok je njih 28 posto kazalo kako nisu ništa prodavali jer više nemaju što za prodati. Nemalenih 10 posto ispitanika kazalo je kako su bili prisiljeni prodavati svoju imovinu. Većinom je (4%) u pitanju bila neka nekretnina ili zemljište, tri posto se odnosi na obiteljsko zlato, a tri posto na druge stvari. Obiteljskog zlata su se nešto više odrekla kućanstva u srednjim i velikim gradovima, što i ne čudi s obzirom na ogroman broj novootvorenih trgovina koje vrše otkup zlata i srebra.
Kod potrošača i dalje prevladava recesijsko raspoloženje s tendencijom pogoršanja
Kada je u pitanju indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj, GfK napominje kako je on u lipnju zabilježio novi pad čime je dostigao do sada najnižu razinu. Komponenta koja mjeri sklonost potrošnji znatno je pala: sa 44,29 bodova iz ožujka na 37,9 bodova u lipnju. Također je pala, za pet bodova, i komponenta koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja.
Nakon blagog smanjenja u ožujku, očekivanja budućeg dohotka su malo porasla no to nije imalo značajnijeg utjecaja na Indeks. U cijelosti gledano, kod potrošača i dalje prevladava recesijsko raspoloženje s tendencijom pogoršanja. Indeks je dobiven istraživanjem stavova na reprezentativnom uzorku stanovništva (N=1000) RH. Skala indeksa je od 0-100 pri čemu vrijednosti iznad 50 predstavljaju uzlaznu fazu ekonomskog ciklusa.