Foto: Shutterstock

ZA mnoge je Nijemce rad noću i vikendom danas postao potpuno uobičajen. Prema njemačkom Saveznom zavodu za statistiku, za razliku od sadašnjih 25 posto Nijemaca, prije 15 godina subotom ih je radilo samo 18,8 posto.

Kako prenose njemački mediji, zaposleni u punom radnom vremenu u Njemačkoj su prošle godine radili u prosjeku 40,7 sati tjedno, što je za 40 minuta više nego sredinom devedesetih godina. Nasuprot tome, radno vrijeme zaposlenih na kraće radno vrijeme iznosilo je 18,2 sata.

Svaki osmi zaposleni na puno radno vrijeme radi više od 48 sati tjedno, pri čemu viši namještenici moraju raditi dulje. Osim toga, statistike pokazuju da u Njemačkoj stariji zaposlenici rade dulje.
Ukupno gledano, prosječno tjedno radno vrijeme u Njemačkoj u posljednjih je 20 godina skraćeno za oko tri sata, što se tumači u prvom redu sve većim brojem zaposlenih na kraće radno vrijeme. Njihov udio u ukupnom broju zaposlenih udvostručio se od 1991. godine.

Cijena fleksibilnosti

Prema istom izvoru, Nijemci rade kraće nego većina zaposlenih u drugim članicama EU. Kad se uzme tjedni prosjek onih koji rade puno radno vrijeme i onih koji rade skraćeno, dobije se 35,5 radnih sati, što je za gotovo dva sata manje nego prosjek EU.

Najkraće rade Nizozemci, 30,5 sati, a najdulje Grci, 42,1 sati. Nijemci su u prosjeku zadovoljni na radnom mjestu: oko 90 posto njih u jednom se istraživanju izjasnilo općenito zadovoljnim ili jako zadovoljnim svojim poslom.

Radna produktivnost

Hrvati, s druge strane, u tjednu rade 39,6 sati, što je gotovo 5 posto više od njihovih njemačkih kolega. No, radni sati ipak ne stvaraju kompletnu sliku, jer se, osim njih, u obzir mora uzeti i produktivnost. Tako Nizozemci koji na poslu provode najmanje vremen, bilježe produktivnost po satu veću za 33,2 posto više nego na razini prosjeka cijele Europske unije. To je najveća stopa produktivnosti nakon Norveške koja je gotovo dvostruko produktivnija od prosjeka EU.

Produktivni norveški radnici na radnom mjestu su u 2011. godini proveli šest sati manje nego njihove hrvatske kolege za koje nema detaljnih podataka o produktivnosti po satu, ali domaći analitičari su suglasni da je produktivnost hrvatskog radnika malo ispod radnika u Mađarskoj koja je na 60 posto prosjeka EU, a tjedno na radnom jestu provode kao i hrvatski građani. S druge strane, Hrvatska je po produktivnosti po zaposlenom iznad Mađarske i dosegla je 76 posto prosjeka EU. Slovaci na poslu provedu 40,6 sati, a produktivnost po radnom satu dosegla je 73,9 posto prosjeka EU.