Foto: Robert Fajt/Cropix

JUČERAŠNJU vijest o padu BDP-a komentirao je danas ministar poduzetništva Gordan Maras. I njemu je kao i ministru financija Slavku Liniću na meti udruga poslodavaca koju je pozvao da svoju imovinu stave u funkciju.

"Vidimo da u izvršnom odboru HUP-a sjede mnogi oni koji drže visoke cijene stanova na tržištu da se ne mogu prodavati. I normalno da kritiziraju kada se pokušava stimulirati stavljanje imovine u funkciju i na neki način poticati gospodarsku aktivnost", rekao je Maras.

Ministar poduzetništva očekuje pad BDP-a do dva posto u zadnjem tromjesečju.

Opačić: Morat će ljudi shvatiti da ne može više ovako

Na porazne podatke danas se osvrnula i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. "Nažalost, u našoj zemlji ne postoji dovoljna svijest da moramo ulaziti u određene promjene i gdje god krećemo u neke izmjene tu su užasno veliki otpori. Morat će ljudi shvatiti da ne može više ovako", kazala je Opačić.

Jurčić o padu BDP-a: Ne znaju, dobre namjere nisu dovoljne

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i bivši SDP-ov strateg Ljubo Jurčić za pad BDP-a odgovornima smatra Banske dvore. Podsjeća na lanjsko upozorenje, za mandata prethodne vlasti, na mogući pad od 1,5 do 2 posto, koji se nažalost sad i ostvario.

"Mi smo sad suočeni s tom situacijom gdje se radi najviše o neznanju iako se možda radi o dobroj namjeri, ali ona nije dovoljna da se dobro napravi", kaže Jurčić.

Josipović: Stvar je procjene hoće li nam trebati MMF

Predsjednik Ivo Josipović na redovnom se primanju građana na kavu u Uredu predsjednika dotaknuo mnogih aktualnih tema pa je tako i on komentirao pad BDP-a. Poručio je kako su nam nužne investicije. Nada se zaustavljanju pada rejtinga, a stvar je procjene hoće li nam trebati MMF, poruka je predsjednika Josipovića.

"Pad BDP-a je, naravno, loša vijest. Možda je za stručnjake i očekivana, ali to nikome nije drago čuti. Ako pitate što je izlaz, ima samo jedan - investicije, poticanje gospodarstva, micanje administrativnih barijera ne samo za velike investicije nego, rekao bih, i za malo gospodarstvo", rekao je Josipović.

Što se tiče sukoba ministra financija Slavka Linića i poslodavaca, Josipović nije arbitrirao tko je u pravu. "Riječ je o kompleksnom problemu u kojem ima, naravno, problema na strani države. Sasvim sigurno ima i određenog mentaliteta koji se previše oslanja na državu i previše očekuje od države, ali ta vrsta slabosti gospodarstva ne ekskulpira državu da učini sve što je u njenoj moći da što više ojača investicijsku klimu i uvjete gospodarenja", smatra Josipović.

Predsjednik ne očekuje da će se trendovi nastaviti, pa samim time nam neće biti potrebna ni pomoć MMF-a. Josipović to obrazlaže činjenicom da je već poduzeto dosta aktivnosti koje bi možda situaciju sljedeće godine trebale učiniti boljom. "Pričekajmo, nemojmo biti pesimisti. Kada je riječ o MMF-u više sam puta ponovio da je to naprosto stvar procjene što nam se više isplati. Prema tome, nemojmo ni od toga praviti neki posebni bauk", istaknuo je Josipović.

Predsjednik je komentirao i izgled proračuna za sljedeću godinu i raspodjelu sredstava. Kaže da ne može raspravljati o detaljima. "Novaca ima koliko ima. Način na koji se preraspoređuju ovisi o nužnim potrebama i mogućnostima države. Ono što je sa globalnog aspekta vođenja politike važno da je uravnotežen i da ima određenog prostora za vođenje socijalne politike", istaknuo je Josipović.

S obzirom na rast nezaposlenosti i ostale negativne pokazatelje, novinare je zanimalo je li predsjednik zadovoljan. "Pa evo vi znate moj običaj da ne ocjenjujem Vladu i pojedine ministre, ali govorim da je potrebno promijeniti trendove. Nezaposleni su rezultat općih gospodarskih problema i opet se vraćamo na općenito rješenje, koje je naravno u nadležnosti vlade. Nove investicije i nova radna mjesta", rekao je Josipović.

Kulić: Vlast je odgovorna za gospodarsko stanje

Međusobno prozivanje Vlade i HUP-a oko odgovornosti za loše gospodarsko stanje, posebice treći uzastopni pad BDP-a, komentirao je profesor Slavko Kulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Kulić ističe da bi u uređenoj državi, gdje kapital diktira društvene odnose, poduzetnici i radnici trebali biti odgovorni za gospodarsku situaciju. No u Hrvatskoj to još nije slučaj.

"Što znači da je aktualna vlast zadržala sebi poziciju odlučivanja, a time je zapravo preuzela na sebe i konzekvence koje imaju dugoročne kulturne i materijale posljedice za hrvatsko društvo. Ne treba tražiti onoga tko je odgovor, nego onoga tko upravlja ovom stvarnošću, a to je aktualna vlast", smatra Kulić.

Linić i Grčić različito tumače pad BDP-a

Podsjetimo, prema jučer objavljenoj prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku tromjesečni bruto domaći proizvod je u trećem tromjesečju 2012. realno manji za 1,9 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Vlade te ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić različito tumače pad BDP-a.

Za Linića je pad opasan, a odgovornost za to prebacio je na realni sektor koji je, kaže, previše očekivao od javnih investicija. Za potpredsjednika Vlade Grčića pad BDP-a je očekivan, no smatra da je globalna kriza, a ne privatni sektor glavni krivac za to.

"Na Vladi je da potakne investicije i pomogne restrukturiranju privatnog sektora", poručio je Grčić s konferencije o praktičnim aspektima pristupanja Europskoj uniji.

HDZ o padu BDP-a: Upozoravali smo na ovo 11 mjeseci

"Pad od 1,9 posto u trećem kvartalu i Fitcheva negativna prognoza za HDZ nije neočekivana", poručili su HDZ-ovci jučer u Saboru. "Ono što je još veći problem jest da se takvi trendovi nastavljaju i u sadašnjem vremenu. Znači, prema kraju 2012. ne vidimo značajnijih promjena za 2013. godinu", rekla je HDZ-ova Martina Dalić.

Iz HDZ-a kako su posljednjih 11 mjeseci upozoravali na sve što se danas događa. "Ovo je zadnji trenutak za ovu Vladu", upozorio je Domagoj Ivan Milošević. "Treba razgovarati jer ako ova Vlada ne napravi zaokret onda ćemo moći upotrijebiti onu uzrečicu: `Operacija uspjela, a pacijent umro`", istaknuo je Milošević.