Ilustracija: Index

HOĆE li se obistiniti prognoze ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića o osjetnijem padu nezaposlenosti tek 2014. godine i početku preokreta negativnog trenda u drugoj polovici iduće godine? Može li se tržište rada uopće pokrenuti u recesiji koja nagriza potražnju za radnom snagom i mogu li aktivne mjere politike zapošljavanja dati vidljivijih rezultata?

Broj nezaposlenih registriranih na Zavodu za zapošljavanje i danas je iznad jučer oborenog rekorda od 350 tisuća i nema izgleda da će tako skoro krenuti bitnije padati. "Povećaju li se gospodarski rast, izvoz i potrošnja, do 2014. može doći do smanjenja broja nezaposlenih", smatra Teo Matković, stručnjak za tržište rada sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

"Međutim, u ovako začaranom krugu rezova, pada potrošnje i pada zaposlenosti to nije posebno izgledno. Dakle, ako se kriza prelijeva na razini Europe, to će se sigurno preliti i na nas. Ako se to ne dogodi i ako se mjere štednje nastave, u tom slučaju je teško zamisliti neki nagli preokret", pojasnio je Matković.

Prognozu o preokretu trenda temeljenu na pretpostavkama nemoguće je dokazati, a mjere aktivne politike zapošljavanja ne mogu nadomjestiti stvaranje novih radnih mjesta.

"One mogu pomoći da se nađe lakše posao, ali se smanjivanje broja nezaposlenih neće odviti kroz te aktivne politike tržišta rada", smatra Matković.

Mrsićeva savjetnica samo o dugoročnim mjerama

Svjesna je toga i Sanja Crnković Pozaić, dugogodišnja ravnateljica HZZ-a, danas savjetnica ministra Mrsića.

"Jednim dijelom se to može nadomjestiti javnim radovima što je stvaranje radnih mjesta koji nisu u privatnom sektoru, ali to nikada ne može biti do te mjere jako da preokrene situaciju na tržištu rada", rekla je Crnković Pozaić.

Jedna od mjera je i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, potreba poslodavaca i obrazovnog sustava, ali u situaciji kada je slobodnih radnih mjesta tek nešto više od 3.600, jasno je da je riječ o dugoročnoj mjeri.

"To neće riješiti stvari preko noći, ni za jednu, dvije, tri ili pet godina. To jest nešto što će nam dugoročno pomoći, što sigurno jeste prioritet, ali neće promijeniti stvari do 2014.", ističe Matković.

No, ministrova savjetnica razmišlja i dalje od 2014.

"Puno više raditi na dugoročnim rješenjima koja će otvarati tržište rada. Znam da je teško misliti na dugi rok kada danas nemate što za jesti, ali to je neizbježno i mi to dugujemo našoj djeci", rekla je Crnković Pozaić.

Ostvare li se prognoze o rastu gospodarstva i padu nezaposlenosti do 2014. godine, Hrvatskoj tek tada predstoji pravi posao, kako bi dostigla cilj iz agende EU-a o 75 posto udjela radno aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u dobi između 20 i 64 godine. Za postizanje tog cilja do 2020. godine trebali bi se zaposliti svi nezaposleni i još 250.00 neaktivnih, ukupno 600.000 ljudi. Iz današnje perspektive zvuči kao nedostižan cilj.