Foto: NASA, Shutterstock, UPMC

OSIM brojnih afera, skandala i prekida slavnih osoba, 2012. Ipak će se pamtiti i po nečem što je doista bitno. Riječ je o najvećim znanstvenim dostignućima čiji je značaj zasigurno ostavio neizbrisiv i vrlo važan trag u povijesti.

Najvećim se otkrićem 2012.godine definitivno može smatrati CERN-ovo otkriće čestice koja se ponaša poput legendarnog Higgsova bozona, 4. srpnja ove godine. "Božja čestica" postojala je do ove godine samo u teoriji. Bitnom se smatra zbog toga što dokazuje postojanje nevidljivog polja koje daje masu materiji.

Novim tehnikama dešifrirano je 99 posto genoma drevnih ljudi koji su živjeli u špilji Denisova u Sibiru prije više od 50.000 godina. Stručnjaci su pronašli tek manje dijelove prstiju i dva kutnjaka ovih bliskih srodnika neandertalaca. Istraživanja ostataka kostiju iz Rusije starih oko 40.000 godina pokazala su da su u to vrijeme na Zemlji živjele tri različite vrste ljudi – neandertalci, suvremeni ljudi i misteriozni denisovanci.

Reproduktivna medicina uspjela je u laboratoriju proizvesti jajne stanice i to upotrebom matičnih stanica. Japanski istraživači su, naime, uspjeli proizvesti leglo zdravih miševa koristeći samo matične stanice njihove majke. Ovo je otkriće iznimno važno za liječenje neplodnosti kod žena.

Jedan od najvećih napredaka koje je znanost imala 2012. godini sigurno je uspješno slijetanje NASA-inog robota Curiosity na Mars, bez oštećenja ijednog od radnih dijelova. Dogodilo se to početkom kolovoza. Od tada na Zemlju ovaj jednotonski rover svakodnevno šalje nove fotografije i podatke s crvenog planeta.

Kineski znanstvenici uspjeli su registrirati promjene na subatomskoj čestici zvanoj neutrino, koja se može kretati brzinom svjetlosti. Čudesni neutrino pojavljuje u tri oblika različite mase - elektron, muon i tau - a daljnja istraživanja bi trebala dati odgovor na pitanje zašto u svemiru ima toliko materije, a tako malo antimaterije.

NASA-in Voyager 1, lansiran davne 1977. godine stigao je" rubu Sunčeva sustava. Znanstvenici su još u svibnju otkrili povećanu razinu kozmičkih zraka koje su udarale o Voyager, što je naznačilo da se opasno približio rubu Sunčeva sustava, ali otad je aktivnost rasla i padala po čemu su zaključili da, iako je blizu ruba, postoji mogućnost da ipak u međuzvjezdani prostor ne izađe tako skoro

Nizozemski su znanstvenici otkrili Majorana fermion - česticu koja se ponaša kao vlastita antičestica i smatraju kako bi njihova upotreba mogla biti daleko efikasnija za pohranu i procesuiranje podataka nego druge kvantne jedinice kakve se upotrebljavaju danas u elektronici. Antičestica, inače, subatomska čestica koja ima istu masu poput čestice, samo je suprotnog električnog i magnetnog naboja.