Ilustracija: Index

U SJENI planirane gradnje novog terminala na Zračnoj luci Pleso, strateškog projekta za Hrvatsku, život u dva sela s onu stranu aerodromske ograde daleko je od primjerenog blizini metropole. Bez vode i struje u nekad građevinskoj, danas poljoprivrednoj zoni, Mala Kosnica i Petina 40 godina pokušavaju ishoditi rješenje. Dok oni čekaju legalizaciju, planovi mjerodavnih čini se idu u drugom smjeru.

U Maloj Kosnici i Petini, selima dvadesetak minuta od zagrebačkog centra, skoro pola stoljeća iščekuju rješenje "statusa quo".

"Od 1975. je ovdje zabranjen bilo kakav vid gradnje. To su dva mjesta koja postoje preko 600 godina, ona su postojala puno prije nego što je uopće bilo zračne luke"

No, blizina pisti na Plesu trajno im je odredila život. Nemaju osnovne komunalije, kaže predstavnica 90-ak tamošnjih obitelji Danijela Burec, a uz to prostorno-planski ucrtani su pod Zračnu luku Zagreb.

"Tko je vlasnik svega toga? To je država Hrvatska. Vjerujem da s Gradom Velikom Goricom nećemo moći riješiti puno stvari. Eventualno bi nam bilo dobro da nam oni budu nekakav backup i pomoć, ali definitivno mislim da ćemo morati s ministarstvima rješavati ta pitanja", rekla je Burec.

Ne i kad je u pitanju legalizacija, od koje ionako nema ništa, pojašnjava ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. "Ako se po važećem prostornom planu Velike Gorice objekti nalaze na području infrastrukturnih koridora na kojima legalizacija nije moguća", kaže Mrak Taritaš.

"Oni se moći neće moći legalizirati, nego kroz izmjenu svog prostornog plana Grad Velika Gorica možda može napraviti nekakve iznimke ili izmjene, ali se tada na njih neće odnositi Zakon o legalizaciji. Kada se to provede, onda će eventualno, sukladno tada važećim propisima, moći u normalnoj proceduri ishoditi odgovarajuće dozvole", rekla je Mrak Taritaš.

Što je važnije - zarada ili dobrobit građana?

Svjestan problema Male Kosnice i Petine je i velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić. Pronalaženje rješenja koje će biti u korist građana mora se, kaže, naći u trokutu grad-županija-država i na tome se radi. O mogućnosti da zbog strateške gradnje na Plesu ta dva mjesta osjete učinke najavljenog Zakon o investicijama, Barišić ne želi spekulirati, niti prejudicirati.

"Svaki zakon koji će biti donešen, naravno da će imati reperkusije na obične građane. To su ipak građani koji imaju svoje vlasništvo. Njihvoo vlasništvo je nepobitno i to je njihovo ustavno pravo. Svatko tko to potencira, a mislim da znam tko to radi, u ovom trenutku traži dnevnopolitičku zaradu i korist, a ona nije korektna u odnosu na druge sugrađane", istaknuo je Barišić.

Prilike za zaradu će biti, jer upravo teče rok od 6 mjeseci za otkup dijela privatnog zemljišta u sklopu projekta proširenja Zračne luke. Danijela Burec kaže kako su spremni i preseliti, no uz primjerenu naknadu.

"Normalno da se nećemo iseliti ako nas misle plaćati da smo mi polje cvijeća ovdje, nego da nas isplate u statusu kakvo je ovo područje bilo kada je Zračna luka došla. Znači, građevinsko područje", ističe Burec.

Pomoćnik ministra za infrastrukturu Oliver Kumrić je optimističan oko otkupa, kao i cijena.

"Ukoliko se ne bude mogao postići dogovor, obzirom da je ovo projekt od državne važnosti, krenut će se u postupak izvlaštenja. To je u nadležnosti odvjetnika i sudova. Tu ne očekujemo nekakve prevelike probleme. Izvlaštenje je postupak koji je uobičajen kod ovako strateški važnih projekata. Na kraju krajeva, na taj način se napravila čitava autocesta", rekao je Kumić.

Hoće li tako završiti i priča s onu stranu aerodromske ograde, ostaje vidjeti.