Foto: Damjan Tadić/Cropix

INTONIRANJEM himne počela je svečana sjednica u Saboru kojom se slavi ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Predsjednik Sabora Josip Leko u pozdravnom se govoru prisjetio puta koji je Hrvatska prešla od svog osamostaljenja, od Domovinskog rata do početka pregovora, usklađivanja našeg zakonodavstva pa do ponedjeljka kada se i službeno pridružujemo europskoj obitelji.

"1. srpnja Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije, ali s tim posao nije gotov, naprotiv. Dame i gospodo, suočit ćemo se s novim izazovima, no uvjeren sam da ćemo kao i do sada pokazati svu potrebnu odgovornost i vjerodostojnost u izgradnji zajedničkog europskog doma i zajedničke europske budućnosti. Zaželimo i Hrvatskom saboru i hrvatskim građanima i Europskoj uniji dug i sretan put u zajedničkoj boljoj budućnosti", poručio je Leko.

Milanović: Vladavina prava, jednakost i sloboda načela su iza kojih se mnogi skrivaju, ali mnogi ih i provode

Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na krizu koja traje već pet godina. "Europska unija se treba pobrinuti da se ovakva kriza više ne ponovi", smatra Milanović i dodaje da će i Hrvatska u tome sudjelovati. "Moramo biti otvoreni i jedino tako možemo postići ciljeve zbog kojih smo ušli u EU, biti sigurniji, samostalni i bogatiji", dodaje premijer.

"Više nema izgovora. Naš uspjeh je isključivo u našim rukama, ili da budem možda precizniji, više nego ikada, samo u našim rukama. Uvaženi gosti, dame i gospodo, živjela Hrvatska. Ovog puta u Europskoj uniji".

Poručio je premijer da je EU vladavina prava, jednakost i sloboda rekavši da su to načela iza kojih se mnogi skrivaju, ali mnogi ih i provode. Osvrnuo se i na naše susjede. Poručio je da ćemo učiniti sve kako bi nam se pridružili u što kraćem roku.

"Nikome nećemo stajati na putu, i još važnije, nikome nećemo biti mentori i tutori jer smo to iskustvo prošli i katkada nam se nije dopadalo. Želimo biti partneri, želimo biti oni koji će pomagati, ali ne docirati i ne to raditi s visoka jer to nije u našem interesu", rekao je Milanović.

Brojni domaći i strani uzvanici

Na sjednicu su došli brojni domaći i strani dužnosnici, predstavnici diplomatskog zbora, Ustavnog suda, udruga Domovinskog rata te drugi uglednici iz javnog života.  Gostiju je čak 350, a riječ je o uglednicima iz javnog, društvenog i političkog života Hrvatske, ali i stranim dužnosnicima.  Među njima su predsjednici parlamenata Mađarske Laszlo Köver, Slovenije Janko Veber i potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Angel Martinez.

Na svečanu su sjednicu došli i bivši predsjednici Sabora Luka Bebić, Zlatko Tomčić, Katica Ivanišević, bivši predsjednik Stjepan Mesić, kao i potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Angelo Martinez.

Povelje za osobiti doprinos pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji Račanu i Kosor

Predsjednik Ivo Josipović dodijelio je nakon svečane saborske sjednice povelje za osobiti doprinos pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji bivšoj premijerki Jadranki Kosor i posthumno bivšem premijeru Ivici Račanu.

Ivica Račan bio je pravi europejac, bio je čovjek s vizijom, čovjek koji je Hrvatsku vidio kao europsku državu. Na kraju našeg europskog puta. Osoba koja je potpisala pristupni sporazum i koja je, ono što bismo rekli, stisla gas do daske i učinila da Hrvatska zaista svlada sve prepreke koje su još stajale na europskom putu, bila je gospođa Jadranka Kosor", rekao je Josipović.

Povelju za Ivicu Račana primila je njegova udovica Dijana Pleština, a u njegovo i svoje ime govor zahvale održala je Jadranka Kosor koja je put Hrvatske prema Europskoj uniji zamislila kao gradnju mosta.

"Ono što je mene zateklo kada sam došla na čelo Vlade, gradnja tog mosta je bila u nepovoljnim okolnostima. Činilo mi se da je rijeka nabujala, da se puno prepreka nagomilalo i da je rijeka nekako u toj bujici udaljila tu obalu. Radili smo ponovno energično i hrabro, radili smo puno, most je gotov, valja nama preko rijeke", istaknula je Kosor.

Karamarko: Apsurdno je da u Saboru nismo imali minutu šutnje za Tuđmana

Predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku zasmetalo je što premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko nisu u svojim prigodnim govorima ni riječju spomenuli Franju Tuđmana, kao i što ime prvog hrvatskog predsjednika nije spomenuto ni u promidžbenom filmu prikazanom u sabornici.

"Mi smo u našem programu 1989.-1990. već imali euroatlantske integracije na kojima je dr. Tuđman inzistirao. Prema tome, ne spomenuti dr. Tuđmana u tom kontekstu, čovjeka koji je srušio hrvatski berlinski zid, uveo višestranačje i maštao još tada o Europi dok su mnogi sa svojim glavama i srcima bilu u Beogradu, doista je apsurdno. Apsurdno je da danas nismo imali minutu šutnje za dr. Tuđmana i sve one koji su pali Hrvatsku, onu Hrvatsku koja sutra ulazi u Europsku uniju", rekao je Karamarko.

"Milanović ima malo problema sa zemljopisom, možda će preko vikenda prelistati neki atlas"

Zasmetala je Karamarku i Milanovićeva konstatacija da je Hrvatska jedina slavenska zemlja povijesno vezana uz more.

"Mislim da ima malo problema sa zemljopisom. To sam već nešto i jučer pročitao, ali možda će sad preko vikenda prelistati neki atlas", rekao je. Šefa slovenskog parlamenta Janka Vebera Milanovićeva izjava ipak nije uvrijedila.