Ilustracija: Guliver Image / Getty Images

KOLIKO je nafte i zemnog plina u Jadranu? Neke procjene govore da su rezerve nafte čak 3 milijarde barela, no druge pak kako je jadranska nafta lošije kvalitete za eksploataciju. Ali što to znači za Lijepu našu govore brojke; Republika Hrvatska zadovoljava 65 posto svojih potreba za zemnim plinom i tek 20 posto za naftom. Italija, na svojoj strani Jadrana ima 13 puta više platformi od nas, a hrvatski dio Jadranskog mora površinski je veći, time i s daleko većim potencijalom crpljenja nafte i zemnog plina.

Budući da je INA, prema izvješću o poslovanju za 2011. godinu, u Hrvatskoj proizvela oko 5,5 milijuna barela nafte i plina, ispada da bi, kad bi na navedenom području doista postojale ovolike nafte, Hrvatska svoje potrebe mogla podmirivati više od stotinu godina. Norveška tvrtka Spectrum u rujnu je započela seizmička snimanja cjelokupnog hrvatskog podmorja, a rezultate ćemo saznati već iduće godine.

"Ova seizmička istraživanja prostiru se na području čitavog Jadrana tako da dobijemo uvid u sliku našeg hrvatskog Jadrana da bi onda mogli točno utvrditi koja područja dalje istraživati", rekao je ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta, Josip Halamić.

Glasnogovornik Ministarstva gospodarstva, Tomislav Cerovec pojasnio je što će se dogoditi nakon seizmičkog snimanja i kad će se nafta početi crpiti s dna Jadrana:

"Nakon toga će se objaviti međunarodni natječaj među naftnim kompanijama. Procjena je da će se to dogoditi negdje u drugom kvartalu 2014., a same prve koncesije bi se mogle dodijeliti oko 2015. godine", kaže Cerovec.

Hoće li Hrvatska zaštititi svoje nacionalne interese poput Norveške, koja od naftnih kompanija ubire goleme poreze, koji dosežu do čak 90 posto prihoda, uvjetuju koncesije zapošljavanjem isključivo svojih građana, te sudjelovanjem samo svojih brodogradilišta i industrije u crpljenju nafte i plina?

"Teško je sada u ovom trenutku to govoriti. Najvažnije je da će se sigurno zaštititi hrvatski interesi", odgovorio je Cerovec.

Ukoliko se pretpostavke o velikim rezervama nafte i zemnog plina pokažu istinitima, ne samo da bi kroz najviše jedno desetljeće mogli glatko izići iz krize, nego bi se, ako budemo pametni, gospodarstvo moglo nemjerljivo oporaviti:

"Sukladno istraživanjima i eksploataciji na talijanskoj strani, vidimo da tamo postoji 10 puta više plinskih polja i znatna količina naftnih platformi tako da Hrvatska sama za nekoliko godina može postati izvoznik plina, a imati veći udio domaće nafte i proizvodnji. Prema tim pokazateljima možemo vidjeti da Vlada brine o tome u energetskom smislu, ali i zaradi od tih energenata", rekao je Cerovec.

Građane zanima znači li to i drastično snižavanje cijene energenata kroz nekoliko godina.

"To je odluka Vlade, ali naravno da ako imate nečega više nego što trebate i ako to možete ponuditi i izvoziti, naravno da to znači dobitak i za hrvatske građane", ističe Cerovec.