Foto: Ilustracija

HRVATSKA udruga banaka (HUB) priopćila je kako je iznenađena činjenicom što je Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, raspravljajući o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZID ZPK), kako kažu, očito bez veće rasprave, na jučerašnjoj sjednici jednoglasno podupro donošenje ovoga Zakona.

HUB u priopćenju naglašava da je Odboru za zakonodavstvo poslano pismo u kojemu je detaljno obrazloženo da se ove izmjene Zakona (najviše je, ističu, upitan članak 3. ZID

ZPK, koji mijenja čl. 11a ZPK, a tu je riječ o stavcima 2 i 5) kose s, ni manje ni više, nego devet (9) ustavnopravnih kategorija ili načela šireg pravnog sustava Republike Hrvatske:

1. afirmacija jednakosti svih pred zakonom, odnosno diskriminacija većine zbog partikularnih interesa jedne manje skupine,

2. načelo trodiobe vlasti,

3. prava stečena ulaganjem kapitala zakonom se ne mogu umanjiti,

4. intervencija u sklopljene ugovore bez ustavnopravnog opravdanja takve
retroaktivnosti,

5. prinuda jedne ugovorne strane da posluje s gubitkom, dakle, mutatis mutandis, prodaje robu ispod nabavne cijene, čime dolazi do eksproprijacije njene imovine bez utvrđenja postojanja općeg interesa za izvlaštenje i bez ikakve naknade,

6. načelo proporcionalnosti trebalo bi osigurati da zakon jednako tretira aprecijaciju kao i deprecijaciju, i to jednako u kreditnom poslovanju, kao i u odnosima iz štednih poslova,

7. načelo ravnopravnosti bi značilo plaćati istu cijenu za isti proizvod, a sada će korisnici kredita za isti proizvod - stambeni kredit, plaćati jednoj te istoj kreditnoj instituciji stotine različitih cijena, odnosno drastično različitu kamatnu stopu te je posve nejasno kako bi ogromne buduće razlike u kamatnoj stopi, koje bi ex lege zamijenile sadašnju jedinstvenu cijenu, mogle biti ustavnopravno opravdane,

8. neprovedivost nekih odredbi - primjerice, nalaže se kreditorima da “s dužnikom usklade parametar”. Odredba ne odgovara na jednostavno pitanje - što ako potrošač ne želi onaj parametar kojega ponudi kreditor, a kreditor ne prihvati parametar kojega ponudi potrošač, a dodatno i

9. prekršajnopravno sankcioniranje kreditora za radnje ili propuste drugoga.

"Predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u mnogim bitnim momentima predstavljaju regresiju u odnosu na postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji je za vrijeme pristupnih pregovora u svemu valjano usklađen s mjerodavnom pravnom stečevinom EU. Postavlja se stoga, s ozbiljnom zabrinutošću, osjetljivo pravnopolitičko pitanje -mijenja li ovime RH po svom ulasku u Europsku uniju propis kojeg je prethodno u svemu uskladila s pravnom stečevinom EU", stoji u priopćenju HUB-a.

Podsjećaju kako je i Hrvatska narodna banka (HNB) u svom posljednjem Biltenu navela štetne posljedice ovakvog Prijedloga ZID ZPK za gospodarstvo u cjelini, kao i da je Europska bankovna federacija (EBF), koja predstavlja zajedničke interese europskih banaka, uputila pismo predsjedniku Vlade u kojemu izražava zabrinutost europske bankovne zajednice zbog najnovijih izmjena Zakona kojega je Vlada usvojila 24. listopada 2013.