Screenshot: Index Forum

IAKO interakcija čitatelja i medija putem interneta može doprinijeti javnoj raspravi, praksa pokazuje da komentatori članaka nerijetko posežu za uvredama i govorom mržnje zbog čega je jedan portal nedavno ukinuo komentiranje čitatelja, dok se ostali s tom suvremenom pošasti bore strogim nadzorom komentara. Nakon što se Net.hr odlučio za tu krajnju mjeru, procijenivši da se komentari čak u 95 posto slučajeva svode na vrijeđanje, Hina je upitnikom ispitala kakvo je stanje na najposjećenijim hrvatskim portalima.

Šef i urednik Index.hr-a Matija Babić smatra da su komentari jedno od lica demokracije. "Iako nam se rezultati izbora često ne sviđaju, iako je odabir naroda često glup i vulgaran, i dalje nam ne pada na pamet odustati od demokracije", kazao je.

Smatra da su rezultati izbora, baš kao i komentari, ne samo jedno od lica demokracije, nego pravo lice naroda, koje je samo posljedica države kakvu smo si napravili. "Možemo gurnuti glavu u pijesak i praviti se da je sve divno, ili se suočiti i razmisliti što možemo napraviti da to lice s vremenom popravimo", kazao je Babić.

Je li sve puno govora mržnje?

Portali 24sata, Večernjeg, Slobodne Dalmacije i HRT-a odgovorili su da udio govora mržnje kod njih nije ni približan procjeni Net.hr-a i kreće se od pet do 30 posto. RTL je naveo da se kod njih većina članaka ne komentira i da dosad nije bilo slučajeva narušavanja zakonskih normi.

Večernji se nije složio da je 95 posto komentara govor mržnje. "To se može dogoditi samo na portalima gdje su komentari ostavljeni potpuno bez nadzora", kazao je Anton Smolčić s tog portala. No, Jutarnji.hr procijenio je da "hejtanje" na svakom portalu prelazi 90 posto, dok je kod njih bilo i do 95 posto govora mržnje. Oko 4,5 posto komentara potpuno je beskorisno za konstruktivnu diskusiju ili čisti je spam, dok je samo pola posto ljudi željelo normalno komentirati, rekao je glavni urednik Vuk Radić. Tportal je odgovorio da su u početku prevladavali dobronamjerni komentari, ali je pod utjecajem opće vulgarizacije javnog prostora i kod njih počeo dominirati, teško obuzdavajući, govor mržnje.

Glavna urednica HRT-ovih Novih medija Tamara Vudrag smatra da udio neprimjerenih komentara ovisi o temi. "Vijesti iz kulture, gospodarstva, svijeta, zabave uglavnom imaju `normalne` komentare, dok politička pitanja, poput uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru i referenduma o braku jednostavno ne mogu proći bez vrijeđanja", kazala je Vudrag na čijem je portalu po procjenama 20 do 30 posto komentara sporno.

Praksa, međutim, pokazuje da se rasprava u komentarima neovisno o temi ponekad svodi na "ustaše i četnike".

Glavni urednik Novog lista Branko Mijić smatra da se tijekom vremena komentiranje na portalima pretvorilo u suštu suprotnost izvornoj ideji interakcije koju je web donio. "Umjesto direktne komunikacije medija i čitatelja, koji svojim komentarom mogu donijeti dodanu vrijednost članku, dobili smo poligon za vrijeđanje i širenje govora mržnje ili osobne obračune", kazao je Mijić. Iako je po njemu postotak "95" možda malo previsok, smatra da u konačnici to ne mijenja previše srž problema.

Najgore recidiviste se prepoznaje po `rukopisu`

Odgovori su pokazali da ugradnja uređaja koji filtriraju vulgarne izraze nije dovoljna pa se većina portala s nepoćudnim komentarima bori njihovim brisanjem pa i blokiranjem komentatora.

Novi mediji HRT-a dosad su zbog govora mržnje blokirali pristup tridesetak najgorih recidivista, ali su našli načina da se vrate. "Uvijek nađu načina da se vrate, neke od njih prepoznajemo po `rukopisu`", kazala je Vudrag, dodavši da ih zato brišu, uporno i ponovno, koliko god puta treba. "Za par godina brisanja svakog neprimjerenog komentara, a vjerujte bilo je i takvih slučajeva, na kraju sami odustanu - ili promjene stil i pristup ili odu s našeg portala", kaže Vudrag. Bilo je, kaže, i slučajeva da su komunikacijom uspjeli i promijeniti pokojeg čitatelja koji se na kraju i ispričao zbog govora mržnje, što pokazuje da je ljudski pristup još uvijek nezamjenjiv. HRT navodi da su probali sve načine da uz pomoć tehnologije zaustave agresivne i mrzilački nastrojene pojedince, ali se ništa nije pokazalo efikasnijim od uredničke procjene.

U Jutarnjem također smatraju da trenutno postoje samo dva načina kontroliranja komentara - potpuno ukidanje ili striktna moderacija. Taj je portal prije par dana isključio slobodno komentiranje. Dosad su imali filtere na Facebook komentarima, no pokazalo se da to nema baš nikakvog efekta.

Slobodna je od ožujka 2008. ukinula gotovo stotinjak logova. Taj je portal zabilježio primjerice slučajeve izravne prijetnje i vrijeđanja autora, sugovornika iz članaka i javnih osoba.

Novi list je imao nekoliko desetaka korisnika koji su opetovano kršili pravila komentiranja na krajnje vulgaran i degutantan način i koji nisu s takvom praksom prestajali čak niti nakon upozorenja, blokiranja i uklanjanja računa. Upravo ta upornost posjetitelja u neprimjerenom komentiranju i širenju mržnje može dovesti izdavače da krenu putem Net.hr-a i u potpunosti blokiraju komentiranje. Odgovornost za izgovorenu riječ mora postojati svugdje pa tako i na internetu, kažu u Novom listu.

Bojan Rodik iz 24sata kaže da je kod njih bilo blokiranja računa, ali ne baniraju računala. Taj portal na tjedan dana uskraćuje pristup korisnicima koji skupe tri teške opomene. I njihovi moderatori, kaže Rodik, brzo prepoznaju korisnike s duplim računima pa ih onda deaktiviraju.

Večernji je naveo da se komentatorima koji stalno krše pravila privremeno ili trajno ukida pristup komentarima. Taj portal je unatrag par tjedana u procesu preoblikovanja dijela namijenjenog komentatorima.

Tportal, koji do kraja godine planira uvesti redizajnirani forum s boljom administracijom, očekuje da će specifično ponašanje korisnika na forumu, koje podrazumijeva obveznu registraciju i veću razinu odgovornosti dovesti do pozitivnih promjena. U međuvremenu taj portal preventivno gasi komentare za koje ocijeni da bi mogli biti najvećom 'inspiracijom' širiteljima mržnje, rekao je kreativni producent Bojan Stilin.

Portal Index uklanja komentare za koje utvrdi da nisu u skladu s važećim zakonima, a u Tportalu kažu da su reagirali na svaku prijavu, bilo od čitatelja ili policije, a određene su slučajeve i sami prijavili.

"Naša je obaveza zaštiti čitatelje"

Tportal i Novi list razumiju potez Net.hr-a, HRT smatra to hrabrim potezom privatnog medija koji se svjesno izvrgnuo opasnosti da ostane bez dijela čitatelja, dok Slobodna drži da takvom zabranom najviše stradavaju interakcija i mogućnost povratne informacije, a medij se izlaže prigovoru manjka demokratičnosti.

Za 24sata komentari čitatelja dopunjuju članke i daju im širi kontekst. Zbog toga bi, smatraju, njihovo ukidanje utjecalo i na interakciju koju ostvaruju s publikom. Vjeruju da kvalitetnim radom moderatorske službe primjereno štite čitatelje.

U Jutarnjem smatraju da se tu čak ne radi toliko o ograničavanju interakcije ili štićenju javnosti. Radić kaže da mu je najviše bilo žao ljudi koji su željeli komentirati, ali su odbijeni zbog manijakalnih ispada nekolicine budala koji su zatrpavali apsolutno svaki članak mržnjom i poremećenom opsjednutošću.

"Kada gledam bilo koji portal u civiliziranim zemljama ispod članaka se uvijek razvija normalna diskusija. Pritom ne mislim samo na rječnik, nego ljudi nemaju potrebu komentirati ako neće doprinijeti daljem životu teme", rekao je Radić.

U Večernjem smatraju da je potpuno ukidanje komentiranja suprotno onome što web predstavlja.

HRT smatra da zabrana ograničava interakciju, ali i štiti javnost. Iako je za Vudrag potez Net.hr-a hrabar, smatra da je to lakši način, čime je ograničena interakcija medija i pristojnog dijela čitateljstva.

Novi list drži da potpuna zabrana komentiranja nije dobra. Trenutna situacija sigurno nije održiva i ako se zaista ne može spriječiti govor mržnje možda je bolje privremeno ukinuti komentiranje, kaže Mijić.

Net.hr objasnio je da je smatrao obavezom, bez obzira na moguću poslovnu štetu, zaštititi pristojne čitatelje od agresije kojom su se u većini slučajeva služili redoviti komentatori, usmjeravajući rasprave u pogrešnim smjerovima.

Taj je portal dosad brisao komentare o nacionalnim, vjerskim i seksualnim manjinama, te djeci i pokojnicima jer je tu uočio učestale provale vulgarizama i gadosti, ali to, kažu, nije bilo dovoljno.

Administracija za jedne smanjuje mržnju, a za druge ni to nije dovoljno

U Večernjem kažu da su komentari integralni dio članaka pa je obaveza svakog portala da se o njima brine na jednako kao i o člancima. "Stalnom administratorskom službom koja pregledava sve komentare mogućnost mržnje i provociranja se drastično smanjuje", rekao je Anton Smolčić.

Slobodna se s govorom mržnje bori brisanjem spornih komentara, ukidanjem komentiranja 'vrućih' članaka, te ukidanjem "nicka" komentatora. "Imamo i zabranu prikaza 50-tak nepoćudnih riječi, dok autori članaka mogu tražiti da se unaprijed uskrati komentiranje njihovih uradaka", rekao je urednik tog portala Zoran Šagolj.

Na HRT-u smatraju da je brisanje još uvijek najbolji način suprotstavljanja neprimjerenim sadržajima. Drže da su jedan od posljednjih portala koji je dopustio komentiranje, uz obvezno administriranje. "Sve što ocijenimo neprimjerenim - ne objavljujemo, no nije to lagan posao i oduzima puno vremena", kazala je Vudrag. Smatra da obavezno logiranje komentatora previše ne pomaže. Čak ni blokiranje IP adrese nema smisla jer danas i djeca znaju kako premostiti taj "problem".

Jutarnji smatra da ne postoji dovoljno napredan filter koji bi prepoznao sve nijanse izopačenosti domaćih komentatora. "Zato sada pri moderaciji nemamo milosti. Ako komentar ne doprinosi raspravi na kulturan i civiliziran način, ne treba nam na sajtu", kaže Radić, no napominje da je nemoguće zaustaviti pojedince.

U RTL-u smatraju da se s problemom govora mržnje može boriti blokiranjem korisnika. "Vjerujem u slobodu govora, ali je, nažalost, većina korisnika zlorabi pa kroz lažne profile ili nickove ispoljava niske strasti u vidu negativnih i vulgarnih komentara", rekao je urednik RTL-ovih novih medija Mario Kojundžić. Smatra da su Facebook komentari najbolje rješenje, iako postoji mogućnost da se netko prijavi pod lažnim profilom. Taj problem, kaže, nisu riješile ni puno naprednije države.

Tportal navodi i kako je unatoč filterima i administratorima, posebno u trenutku objave potencijalno "zapaljive" teme, resursno apsolutno nemoguće, a posebice u realnom vremenu pokriti cijeli portal.

U Novom listu kažu da se svaki nepoćudni komentar mogu prijaviti i sami posjetitelji, a njihovi administratori nastoje pregledati većinu komentara te ukloniti one koji krše pravila. Nažalost, kažu, količina tih komentara je prevelika da bi zasad mogli uspješno moderirati sve diskusije. Mijić kaže da se na njihovom portalu većina diskusija dugo držala u okvirima prihvatljivog, ali je u posljednjih godinu i kod njih količina neprimjerenih komentara zauzela previše mjesta.

"Jednostavno ne postoji dovoljno napredan filter koji bi uspio prepoznati sve nijanse izopačenosti domaćih komentatora. Zato sada pri moderaciji nemamo milosti. Ako komentar ne doprinosi raspravi na kulturan i civiliziran način, ne treba nam na sajtu", kaže Radić.