Foto: HGK

U HRVATSKOJ gospodarskoj komori predstavljena je Industrijska strategija od 2014.-2020. godine te istaknuti glavni ciljevi razvoja hrvatske industrije.

Savjetnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš predstavljajući strategiju rekao je da se radi o prijedlogu tima ljudi i kako se radi o platformi za stručnu javnu raspravu. Strategijom su obuhvaćane prerađivačka industrija, građevinarstvo i sektor informacija i komunikacija. Radoš je otkrio ključne probleme: "Problemi hrvatske industrije institucionalno okruženje, neefikasan javni sektor, pravna nesigurnost, korupcija, visoko i složeno porezno opterećenje, administrativne procedure i nerazumljive propise. Problemi proizlaze i iz niske razine inozemnih ulaganja, niskog udjela visokoobrazovane radne snage, nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Industriji probleme dodatno stvara niska produktivnost rada, otežan pristup tržištima kapitala i visoka cijena kapitala, niska razina tehnološke opremljenosti te neusklađenost obrazovnog sustava i potreba industrije", rekao je Radoš.

U strategiji su, prema kriterijima profitabilnosti, izvozne orijentacije i veličine identificirane ključne industrijske djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja. To su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti, proizvodnja električne opreme te proizvodnja strojeva i uređaja. Što se tiče ključnih odrednica rasta Radoš naglašava: "Produktivnost, investicije u fiksni kapital, udio visokoobrazovane radne snage u ukupnom broju zaposlenih te ulaganja u istraživanja i razvoj. Možemo reći da moramo povećati zaposlenost, povećat udio visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenih, kapitalno opremiti novozaposlene uložiti u istraživanje i razvoj što će dovesti do povećanja izvoza, a samim time i do povećanja produktivnosti i industrijskog rasta."

Kao glavni strateški cilj Industrijske strategije je repozicioniranje prema onima koji stvaraju veću dodanu vrijednost. Temeljem tri scenarija definirani su strateški ciljevi u skladu s onima za koje se smatra da su ostvarivi. "To je rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%; rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih; rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014.-2020. te povećanje izvoza u tom istom razdoblju za 30%. U tom bi se razdoblju trebala promijeniti i struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti."

Radoš je rekao da su odredili i prioritetna područja strategije, a to su stabilno investicijsko okruženje, poticanje suradnje između industrije i obrazovnog sustava, efikasnija javna uprava i alternativni izvori financiranja. Naglašeno je kako bez uključivanja svih resora uspjeh neće biti moguć.