Foto: Hina

PRED saborskim zastupnicima napokon se našao rebalans proračuna za ovu godinu kojim se prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.

"Vlada je donijela svoje odluke o strukturnim reformama koje je potrebno provesti u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj politici i reorganizaciji državne uprave i pravosuđa"

Ministar financija Slavko Linić pred Saborom brani rebalans proračuna. Objašnjava da je projekcija rasta za ovu godinu bila prerizična te da je zbog toga došlo do rebalansa.

"Vlada je donijela svoje odluke o strukturnim reformama koje je potrebno provesti u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj politici i reorganizaciji državne uprave i pravosuđa. Sve su to bile mjere koje je Vlada donijela u zadnjem kvartalu, ali nisu bile ugrađene u državni proračun 2014. godine, iz razloga jer smo ga usvojili prije donošenja tih mjera", kazao je Linić.

Dodaje kako se u rebalans išlo zbog rasta rashoda, uzrokovanim pogotovo uplatom članarine za EU od gotovo 4 milijarde kuna. "U isto vrijeme nismo uspjeli osigurati gospodarski rast, nije se dogodio i izvoz na zajedničko europsko tržište, pa je to razlog da pokriće tih rashoda nismo imali u većem gospodarskom rastu", rekao je Linić.

Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za 4 milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto bruto društvenog proizvoda.

Linić je uvodno podsjetio da su proračunski rashodi rasli zbog uplate u proračun EU, ali da punopravno članstvo istovremeno nije osiguralo veći izvoz i gospodarski rast, koji je u izvornom proračunu bio projiciran na 1,3 posto.

Zbog toga je Vlada u posljednjem kvartalu izradila kratkoročne mjere za smanjenje deficita.

Na primjedbe Europske komisije i MMF-a o premaloj bazi oporezivanja odgovorila je oporezivanjem svih dobitaka od igara na sreću, većim koncesijskim naknadama i povlačenjem dodatnih 500 milijuna kuna iz tvrtki u državnom vlasništvu, obrazložio je Linić.

Kazao je kako će se u ovoj i iduće dvije godine dodatnih 5 milijardi kuna osigurati prebacivanjem iz drugoga u prvi mirovinski stup svih s beneficiranim radnim stažom, ali i naglasio da je riječ o jednokratnim uplatama, koje se ne mogu smatrati strukturnim smanjenjem deficita.

"Zbog toga smo se odlučili povećati zdravstveni doprinos za dva indeksna poena, što je jedina mjera koja ima direktan negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva, ali i koja znači konstantne prihode", rekao je Linić.

Ustvrdio je da je učinak strukturnih procesa na prihodovnoj strani oko 0,7 ili 0,8 posto, što smatra značajnom konsolidacijom proračuna.

Kad je riječ o rashodovnoj strani, podsjetio je da će se s 3,2 milijarde kuna i ove godine sanirati dugovi zdravstva iz prethodnih razdoblja, a da će se uštede od oko 3,5 milijardi kuna osigurati smanjenjem dužnosničkih plaća, ukidanjem dodatka za vjernost u javnim i državnim službama te manjim materijalnim rashodima.

"Uvijek ostaje pitanje što od tih ukupnih smanjenja znače strukturni, a što ne strukturni i u tom dijelu će Vlada imati itekako veliku obvezu da za sva ova smanjenja obrazložimo u kom dijelu su strukturna, a u kojem nisu", kazao je Linić.

Naglasio je da Vlada procjenjuje da su efekti strukturnih smanjenja na rashodovnoj strani oko 1,1 posto te da je u smanjenju deficita veći učinak rashodovne strane.

Kao rizične momente rebalansa naveo je procijenjeni gospodarski rast od 0,2 posto, s obzirom na negativan učinak smanjenja državne potrošnje i visoku zaduženost stanovništva, a naglasio je da bi veće rezanje proračunskih rashoda dodatno ugrozilo mogućnost rasta.

Pozitivne učinke na gospodarski rast očekuje od povećanja državnih investicija u energetiku i željeznicu te većeg izvoza na zajedničko tržište EU.

HDZ: Kako niste prije 2,5 mjeseca imali pojma o tome što će se događati danas?

"Znalo se već odavno za EU članarinu, time se ne možete pravdati", poručio je Liniću HDZ-ov Željko Reiner kojem je neozbiljno što se tek što je nedavno izglasan, već ide u rebalans proračuna.

"Ostaje potpuno nejasno kako to Vlada, ponavljam, prije nešto više od 2,5 mjeseca nije imala pojma o tome što će se događati danas. Čini mi se da je to samo jedna poruka neozbiljnosti, lutanja, koje će se nastaviti".

"Ovaj današnji rebalans je vrh sante leda, odnosno, posljedica svega što je Vlada učinila krivo i ono što je propustila učiniti u protekle dvije godine. Nema reformi, ima novih poreza i jednostavan rezultat je, nema gospodarskog rasta i rast nezaposlenosti", istaknuo je HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević, a Linić odgovara: "Sve su to posljedice nečinjenja bivše Vlade. Sve probleme ste stvorili u vrijeme dok je bilo dobro u Hrvatskoj, do 2009., pa onda u krizi nije bilo potrebnih mjera da se suzbiju i negativni efekti te krize".

Ministar financija žestoko je uzvratio na žestoke HDZ-ove kritike o rebalansu te o gospodarskoj politici Vlade.

Ne bih o vašoj politici, sve ste uzimali gospodarstvu, niste riješili brodogradnju, željeznicu ste potpuno uništili, uzvratio je ministar Darku Milinoviću (HDZ), koji je Vladu prozvao da je svake godine griješila u procjenama 300 posto, to jest u tri godine 900 posto.

Vlada Zorana Milanovića rješavala je probleme hrvatskog gospodarstva i riješila brodogradnju, dobrim dijelom rješava željeznicu, rješava i dubiozu u gospodarstvu, rekao je Linić. Naglasio je da institucije poput Europske komisije i MMF-a hvale Vladu za politike u 2012. i 2013. godini i ustvrdio da su se bivše vlasti u vrijeme recesije ponašale neodgovorno.

Ocjene: prezadužena država, prezadužena privreda, prezaduženi građani, ne rješavaju se tako lako, to su dugotrajni procesi, uzvratio je na HDZ-ove prozivke da aktualna vlast ne zna pokrenuti gospodarstvo, da je rizik živjeti i raditi u Hrvatskoj, da je gospodarstvo pred propašću.

HDZ Vladi poručuje da je neozbiljno i neodgovorno samo dva i pol mjeseca nakon donošenja proračuna raditi njegov rebalans, da troškovi članstva u EU, kao ni postupak prekomjernog deficita, nisu novost.

HDZ Vladu proziva i zbog mijenjanja stope doprinosa za zdravstvo, zanima se kako će se nadomjestiti ako se dogodi da, primjerice, trećina ljudi iz drugog mirovinskog stupa odluči u njemu ostati.

"Ako se građani odluče za drugi mirovinski stup to je njihov rizik, jer će dobivati manje mirovine", odgovorio je Linić, podsjetivši da su plaće policajaca, vatrogasaca, vojnika male.

Glede zdravstvenog doprinosa, ministar financija opetuje da taj doprinos nema veze s budžetom zdravstva. "Dajte shvatite što su budžeti, a što su prihodi", poručio je zastupnicima.

Ministar ne spori da su rashodi po osnovi članstva u EU bili poznati, no pita zašto nema izvoza u Europsku uniju. "Očito je osnovni problem nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva, bitka za jačanje te konkurentske moći da bi se mogli pojaviti vani, jest nešto što do sada nije dalo rezultata", rekao je ministar.

Linić je rekao kako ima previše posla da bi se bavio medijskim pričama o svom odnosu s premijerom Zoranom Milanovićem.

"Zabavljajte se mojim odnosom s Milanovićem"

Linić je naglasio da može prihvatiti da su za medije zabavne priče o njegovom odnosu s premijerom, no da kao ministar financija ima previše posla da se bavim takvim zabavama.

"Sve te priče oko mog odnosa,(...) mogu prihvatiti da to je zabavno za medije, ali da je to zabavno za vas? Ostavljam vam da se zabavljate", uzvratio je Linić HDZ-ovu Josipu Boriću koji je problematizirao njegov odnos s premijerom, odnosno njihovo razilaženje u mišljenjima kod niza pitanja.

Dok se premijer u Australiji i Novom Zelandu divi kengurima i Maurima vi u Saboru branite politiku Vlade, a mišljenja sam da nemate njegove podrške ni za jednu mjeru koju predlažete, rekao je Borić Liniću.

Projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu korigirana je s 1,3 na 0,2 posto

Deficit državnog proračuna smanjuje se za oko 4 milijarde kuna na 4,1 posto BDP-a, a projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu korigirana je s 1,3 na 0,2 posto. Okosnica tih projekcija je očekivani rast investicija za 3,5 posto. Važan dio rebalansa je i povlačenje akumulirane štednje iz drugog mirovinskog stupa u iznosu od 2,8 milijarda kuna, a o tome se još čeka i konačan stav Europske komisije.

O čemu razgovaraju, otkrio je u intervjuu za Media servis ministar financija Slavko Linić. "Znači razgovor u ovom trenutku između Vlade i Europske komisije nije osporavanje prenošenja sredstava, nego je pitanje je li to jednokratni priliv, a i Vlada se slaže da je to jednokratni priliv, ali očekujemo da ćemo to zamijeniti s drugim prihodima. A sve u cilju da preveliko smanjenje rashodovne strane ne utječe na daljnji gospodarski pad", rekao je Linić.

Inače, u sklopu rebalansa Vlada je predložila izmjene Zakona o doprinosima kojima se povećava opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, što bi u proračun već ove godine 'upumpalo' milijardu i šesto milijuna kuna prihoda. Smanjene su i osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i to za šest posto. Ukinuti su i dodaci za vjernost službi nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Linić je, između ostalog, u intervjuu jasno naglasio da je Hrvatska u teškom stanju te da su zbog toga bili primorani na ovakve mjere.

"Ono što je - neće biti bolje, nama doista treba nekoliko godina da Hrvatsku ponovno vratimo u proizvodnju, veći izvoz, da, jednostavno to gospodarstvo ponovno počne raditi i investirati", rekao je između ostalog ministar financija.

Bit će zanimljivo vidjeti raspravu u Saboru budući da je oporba već nakon sjednice Vlade rebalans dočekala na nož.