Ilustracija: Shutterstock

BIVŠI član Predsjedništva SFR Jugoslavije Bogić Bogićević, koji je kao predstavnik BiH presudio da ovo kolektivno tijelo ne odobri vojni udar JNA na bivše republike, pozvao je da se u Bosni i Hercegovini izbjegnu pokušaji majorizacije manje brojnih konstitutivnih naroda što drži ključnim za postizanje unutarnjeg konsenzusa koji danas ne postoji oko brojnih pitanja vezanih za njezinu budućnost.

"Sve naše razlike moraju biti naše bogatstvo. Svatko mora živjeti svoj nacionalni, religijski identitet punim plućima bez diskriminacije i omalovažavanja. U BiH ne može biti većine i manjine. U BiH svi moraju biti jednakopravni bez obzira na broj i postotak na popisu", rekao je Bogićević na predavanju u Mostaru studentima politologije Filozofskog fakulteta.

Pojasnio je da bez obzira na brojnost, jednakopravnost naroda predstavlja "jamstvo i zalog opstanka Bosne i Hercegovine". Pri tome se usprotivio i sadašnjem uređenju Bosne i Hercegovine s dva entiteta i deset županija ističući da granice u BiH postoje samo u glavama ljudi.

"U BiH se mora izgrađivati društvo u kojemu se najprije izgrađujemo kao ljudi, a na drugom mjestu kao Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Romi, Židovi jer je sada obrnuta situacija. Samo ako je čovjek slobodan bit će slobodna i njegova nacija, kolektivitet. U protivnom, sloboda za jednu naciju često znači neslobodu za druge kolektivitete", pojasnio je nekadašnji član jugoslavenskog predsjedništva.

Bogićević je 2002. godine odlikovan "Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom" za njegov značajan doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te zauzimanju za postizanje mirnog rješenja.

Odbio je ultimatum srbijanskih vlasti i JNA da 12. ožujka donese odluku o proglašenju izvanrednog stanja u zemlji i time legitimira vojni udar JNA.