Foto: Index

DUBOKA kriza i visoka nezaposlenost sve veći broj stanovništva bacaju u ralje siromaštva. Dok se mnoge europske zemlje polako oporavljaju i bilježe bar blagi gospodarski rast, Hrvatska nikako da krene uzlaznom putanjom. Sve je više onih koji nemaju ni za kruh.

Registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj ovih je dana, zahvaljujući sezonskim zapošljavanjima, pala ispod 335 tisuća, ali ta je brojka daleko manja od one stvarne - procjenjuje se kako je bez posla više od pola milijuna Hrvata. Prema posljednjim podacima koje je objavila Fina, onima za ožujak, u blokadi je bilo 314.742 građana koji duguju 25,66 milijardi kuna. Trećina stanovništva Hrvatske ugrožena je siromaštvom.

Četvrtina europskog stanovništva ugrožena siromaštvom

Prema posljednjim podacima Eurostata - statističkog ureda Europske unije, koji se odnose na 2012. godinu, oko četvrtina stanovništva Europske unije je ugrožena siromaštvom - njih 124 milijuna, odnosno 24,8 posto. Ta crna brojka rasla je posljednjih godina, ponajviše zbog duboke krize u koju je Europa zapala zajedno s ostatkom svijeta.

Situacija je najgora u Bugarskoj gdje ta crna brojka doseže gotovo 50 posto stanovništva, a iznad 40 posto nalazi se i Rumunjska. Puno bolje nije ni u Latviji i Grčkoj, gdje se postotak kreće oko 35 posto, a slijede Mađarska (33,5 posto) te Litva i Hrvatska gdje se postotak kreće iznad 32 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj polovina stanovništva koje je ugroženo siromaštvom, njih 15,4 posto, živi u teškoj bijedi i oskudici.

Znate li koliko ljudi gladuje?

Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja se našla u prošlogodišnjem izvješću o Globalnom indeksu gladi (GHI) Međunarodnog instituta za politiku hrane i istraživanja (IFPRI). Razvijene zemlje, naime, nisu uključene u izvješće. Hrvatska prema tom izvješću spada u skupinu zemalja s niskom razinom gladi, uz GHI manji od 5 i 1,5 posto pothranjenog stanovništva.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) te Ujedinjenih naroda (UN) od 7,23 milijarde ljudi, koliko ih trenutno živi na kugli zemaljskoj, čak 0,9 milijardi ljudi je gladno ili pothranjeno. Godišnje od gladi umre oko 4 milijuna ljudi. Istovremeno, svijet broji 1,6 milijardi pretilih ljudi, a pola milijarde ljudi spada u skupinu ekstremno debelog stanovništva.

A evo i još nekih zanimljivih statističkih podataka koji pokazuju kako je glad u svijetu samo posljedica globalne neravnoteže. Dnevni iznos potreban da bi se nahranilo gladne je 18 milijuna američkih dolara. Samo Amerikanci, poznati kao "debela nacija" dnevno na programe i sredstva za mršavljenje troše čak 95 milijuna dolara, a dnevna potrošnja za liječenje bolesti povezanih s pretilošću u SAD-u iznosi vrtoglavih 240 milijuna dolara. Na hranu za kućne ljubimce u Europi i SAD-u se dnevno izdvaja 24 milijuna dolara. 80 posto uroda kukuruza, žitarica i soje u Europi i SAD-u odlazi kao hrana životinjama. Čak 78 posto pothranjene djece živi u zemljama s viškom hrane, a 90 posto nacija koje gladuju izvoze hranu bogatim i razvijenim zemljama.