Foto: Hina

PREDLOŽENI zakon o životnom partnerstvu dobio je danas jednoglasnu potporu saborskog Odbora za zakonodavstvo na čijoj je sjednici ministar uprave Arsen Bauk poručio da je taj zakon demokratski kompromis između suprotstavljenih stajališta koji životno partnerstvo i bračnu zajednicu razlikuje samo u dvije stvari – u nazivu i u pravu na posvajanje.

Bauk je izvijestio da su dva pravilnika koja 'prate' zakon već na javnoj raspravi, pa očekuje da će provedba zakona biti moguća u najbržem roku.

Peđu Grbina (SDP) zanimalo je stajalište ministarstva o zahtjevima za pravo na priziv savjesti u slučaju registriranja životnog partnerstva. Matičari su državni službenici koji imaju obvezu provoditi zakone i nemaju pravo na priziv savjesti, smatra Grbin.

Priziv savjesti, rekao je Bauk, ne postoji ni u jednoj zemlji, osim u Južnoafričkoj Republici. U Nizozemskoj je propisano da ondje gdje su dva matičara jedan može odbiti registrirati partnerstvo, ali ondje gdje je jedan matičar - on mora odraditi svoj posao, a svaki novi nema pravo odbiti registraciju partnerstva, rekao je Bauk.

Kregar: Ovo je tek postupak učenja

Marija Lugarić (SDP) podsjetila je da su izvanbračnim zajednicama dana prava kao u braku pa traži da se i neformalno životno partnerstvo izjednači s pravima izvanbračnih zajednica.

Josip Kregar (nezavisni) smatra da treba potpuno izjednačiti brak i životno partnerstvo, čak i u nazivu, te da treba dopustiti i posvojenja. "Vi ovo zovete konsenzus, ali ja to vidim kao rezultat trenutne situacije, odnosno tek kao postupak učenja, te očekujem da će društvene promjene i razina svijesti dovesti do potpunog izjednačavanja prava", rekao je Kregar.

Sanja Juras iz lezbijske udruge Kontre ponovila je da posebni zakon koji regulira ista prava kao Obiteljski zakon osjeća kao diskriminaciju. "Ne radite kompromise i ne igrajte se s našim ljudskim pravima, amandmanom nam omogućite posvajanje djece jer je to u interesu djece, ali i društva", rekla je Juras i poručila kako je opasno slati poruke da su homoseksualne osobe opasne za djecu.

Bauk: Ne mislimo da homoseksualne osobe ne mogu pružiti ljubav djeci

Hrvatska je duboko tradicionalno društvo, u ovom trenutku društvenog razvoja još postoje razlike u prihvaćanju posvajanja, istaknuo je ministar te poručio kako će ministarstvo i Vlada pozorno pratiti primjenu tog novog zakona, ali i izmjene Obiteljskog zakona pa će izjednačavati prava. "Ne mislimo da homoseksualne osobe ne mogu pružiti ljubav djeci, ali tek treba vidjeti kako će građani prihvatiti ovaj zakon i treba im dati vremena da se uvjere u njegove pozitivne učinke", rekao je Bauk.

Uz poruku da se radi o ispravljanju nepravdi te malom pomaku s obzirom na to što su žrtve pretrpjele, pozitivno mišljenje Odbora za zakonodavstvo dobio je Prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

Zakon za žrtve predviđa ukupno devet prava, od psihosocijalne i zdravstvene pomoći do novčane naknade. No, pitanje naknada žrtvama tek bi se uredilo posebnim zakonom koji bi se donio u roku od godinu dana od donošenja predloženog. Novac bi se osigurao iz posebne fondacije. Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona.

To nije u korist žrtava, poručuju iz Centara za žene žrtve rata – Rosa i predlažu da se taj rok briše, a nezadovoljni su i što se naknada kani urediti posebnim zakonom.