Foto: 24ur

POGREŠNO je iz današnje perspektive tumačiti da je Slovenija pogriješila zato što 90-ih nije isplatila stare štediše Ljubljanske banke (LB) izvan Slovenije jer prigodom osamostaljenja nije imala dovoljno deviza, rekao je bivši guverner slovenske središnje banke France Arhar u četvrtak navečer.

Veliko vijeće Europskog suda u Strasbourgu u srijedu je donijelo konačnu presudu kojom je Slovenija proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje LB-a Sarajevo dvoma štedišama iz BiH te mora u roku godine dana prihvatiti model za isplatu svih štediša iz zemalja proizašlih bivše države.

"Tada nikakve mogućnosti za isplatu štediša nije bilo, Slovenija nije imala devize, prilikom osamostaljenja bilo je samo 170 milijuna njemačkih maraka rezervi na našim deviznim računima uz inozemstvu", rekao je Arhar u razgovoru za Slovensku televiziju u četvrtak kasno na večer.

Slovenija nije tada bila u stanju isplatiti niti štediše s boravištem u Sloveniji.

U to doba Sloveniji je prijetilo da vjerovnici na nju primijene tzv. solidarnosnu klauzulu, pri čemu bi bila dužna vraćati sve dugove bivše zajedničke države

Isto tako, ustvrdio je Arhar koji je niz godina bio slovenski povjerenik za pitanje Ljubljanske banke u pregovorima s Hrvatskom, pogrešno je tvrditi da je ustavni zakon kojim je Slovenija 1994. godine "staru" Ljubljansku banku ustavnim zakonom pretvorila u ustanovu koja je preuzela dugove prema štedišama, dok je aktiva prebačena na novoustanovljenu Novu Ljubljansku banku (NLB), prihvaćen kao mjera da se ne isplate štediše izvan Slovenije.

"To je tada bila protumjera za zaštitu Slovenije od međunarodnih povjerenika", rekao je Arhar.

U to doba Sloveniji je prijetilo da vjerovnici na nju primijene tzv. solidarnosnu klauzulu, pri čemu bi bila dužna vraćati sve dugove bivše zajedničke države. Slovenija je tek kasnije uspjela sklopiti separatni sporazum o razrezu jugoslavenskog duga s Londonskim klubom, što su kasnije prihvatile i ostale sljednice, podsjetio je Arhar.

Prema njegovim riječima, Slovenija je u pregovorima s Hrvatskom oduvijek tražila da se problem dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj gleda skupa s njenim potraživanjima prema hrvatskim poduzećima, da se banka i njezino poslovanje "gledaju kao cjelina", te da se Ljubljanskoj banci omogući rad u Hrvatskoj kako bi postupno mogla vraćati i svoje obveze.

Arhar drži da bi i slovenska vlada trebala sada povesti više računa o potraživanjima LB-a u Hrvatskoj, kako bi se oni naplatili.

Što se tiče postupka u kojemu će prema presudi suda u Strasbourgu štediše od Slovenije zahtijevati naplatu duga, Arhar je rekao da će oni morati iskazati vjerodostojne dokumente da imaju pravo na naplatu štednje.

Tako će u slučaju da su vlasnici štednih knjižica Ljubljanske banke u međuvremenu umrli, njihovi nasljednici morati predočiti sudsku dokumentaciju da su zakoniti nasljednici, pojasnio je Arhar.