Foto: Hina

BROJ Europljana koji se pridružio borbi Islamističke države u Iraku i Siriji prešao je 3.000, upozorio je Gilles de Kerchove, protuteroristički šef EU-a, prenosi BBC.

De Kerchove je istaknuo kako zajedno sa zračnim napadima Zapada na uporišta IS-a raste i opasnost od uzvratnih napada na Europu.

Opasnost od odmazde raste

"Smatram da moramo priznati kako je opasnost od uzvratnih napada sve veća. U slučaju Francuske to je jasno, IS je prije tri dana objavio izjavu u kojoj se navodi da će doći o odmazdi. Francuz je otet u Alžiru, nakon čega su ga obezglavili. Na taj je način prijetnja izvršena", rekao je.

Iznoseći brojke vezane za Europljane koji se bore na strani IS-a, De Kerchove je naglasio da su u procjenu od 3.000 ljudi uključeni i povratnici iz sukoba te svi oni koji su poginuli boreći se za Islamsku državu.

Objava kalifata privlačna mnogima

Europski koordinator protuterorističkog djelovanja ističe da objava kalifata na područjima koja je IS osvojio može privući daljnju podršku iz Europe, piše BBC.

"Ako vjerujete u tu objavu, najvjerojatnije ćete se što prije htjeti pridružiti kalifatu", komentirao je De Kerchove.

Novi napadi međunarodne koalicije na IS u Siriji

SAD i njegovi arapski saveznici pokrenuli su nove zračne udare na džihadiste IS-a u Siriji, posebice na naftna postrojenja pod nadzorom te skupine, javlja sirijska nevladina organizacija u petak.

To je drugi put u dva dana da su postrojenja meta koalicije predvođene SAD-om u pokrajini Deir Ezor, javlja Sirijski opservatorij za ljudska prava. Neidentificirana meta naciljana je u Hasaki, na sjeveroistoku.

U pokrajini Deir Ezor najmanje dvije mete pogođene su u noći sa četvrtka na petak u napadima, kazao je Rami Abdel Rahman, direktor Opservatorija, ne mogavši reći neposredno je li u udarima bilo žrtava.

U petak ujutro Opservatorij je potvrdio udare na zapovjedni centar IS-a u okolici grada Al-Majadin, u pokrajini Deir Ezor, blizu granice s Irakom.

Otkad su u utorak počeli zračni napadi koalicije u Siriji, poginulo je najmanje 140 džihadista i 13 civila, javlja Opservatorij.

Britanski parlament odobrio udare na IS u Siriji

Britanski parlament uvjerljivom je većinom u petak odobrio zračne udare protiv Islamske države (IS) u Siriji, otvorivši put Kraljevskom zrakoplovstvu da se odmah priključi vojnoj akciji predvođenoj SAD-om.

Šest lovaca Tornado GR4 na Cipru stavljeno je u stanje pripravnosti nakon što je britanski premijer David Cameron sazvao sjednicu parlamenta i zatražio od zastupnika da odobre akciju te tako odgovore na službeni zahtjev iračke vlade.

Parlamentu je prije glasovanja poručio da ne očekuje trenutnu zračnu kampanju, dok je njegov ured priopćio kako bi manji broj vojnika mogao otići u Irak u roku od nekoliko sati radi navođena zračnih napada i, vjerojatno radi uvježbavanja iračkih i kurdskih snaga koji se bore protiv militanata IS-a.

Rezultat glasovanja 524 'za' i 43 'protiv' znači da će Velika Britanija krenuti u prvu vojnu akciju nakon bombardiranja Libije 2011. i priključiti se koaliciji predvođenoj SAD-om.

Dok su se arapske zemlje brzo priključile operaciji, tradicionalnim zapadnim saveznicima Washingtona trebalo je dulje vremena da odgovore na poziv američkog predsjednika Baracka Obame.

Prva je 19. rujna odgovorila Francuska, a od ponedjeljka to su učinile Australija, Belgija, Nizozemska i Danska.

Cameron je bio oprezan i nije htio tražiti glasovanje u parlamentu prije nego što je osigurao potporu više stranaka.

Berlin podupro zračne napade na IS u Siriji

Njemačka vlada dala je u petak jasnu potporu zračnim napadima SAD-a i saveznika na baze Islamske države (IS) u Siriji, a glasnogovornik kancelarke Angele Merkel rekao da Damask zasada nije uložio nikakav prosvjed.

Njemačka se vjerojatno neće priključiti udarima SAD-a i arapskih snaga na islamiste na sjeveru i istoku Sirije, iako je poslala oružje, vojne instruktore i opremu Kurdima koji se bore protiv IS-a u Iraku.

"Napadi na sjeveru Sirije ne tiču se samo Sirije ili sirijske vlade, nego se radi o pomoći iračkoj vladi da obrani Irak od napada IS-a koji dolaze iz Sirije", rekao je glasnogovornik Steffen Seibert.

"To je smisao ove vojne operacije. Sirijska vlada je o tome bila obaviještena i nije uložila nikakav prosvjed", dodao je Seibert na konferenciji za novinare.

Njemačka je oprezna oko slanja svojih vojnika u međunarodne operacije, a ankete pokazuju da im je nesklona javnost što se objašnjava poratnom reakcijom na militarizam nacista.

Njemačka među ostalim sudjeluje u mirovnim misijama na Kosovu, Afganistanu i Maliju, ali nije se uključivala u rat u Iraku ili zračne udare protiv Moamera Gadafija u Libiji.

Danska će poslati 7 borbenih zrakoplova F-16 u Irak

Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt u petak je izvijestila da bi u vojnim napadima koji su u tijeku protiv džihadista Islamske države u Iraku trebalo sudjelovati i sedam danskih borbenih zrakoplova tipa F-16.

"Vrlo sam zadovoljna time što je osnovana proširena koalicija, u kojoj sudjeluju i zemlje iz regije koje žele pridonijeti borbi", rekla je Thorning-Schmidt na konferenciji za novinare u Kopenhagenu.

Istaknula je da će misija biti ograničena na Irak te da zrakoplovi neće djelovati u zračnom prostoru Sirije.

Očekuje se da sudjelovanje Danske u međunarodnoj koaliciji brzo odobri parlament. Premijerka je sigurna da će prijedlog biti usvojen većinom zastupničkih glasova. Nakon toga zrakoplovi će se akcijama moći pridružiti idući tjedan.

"Koalicija je od nas zatražila da pridonesemo akciji u Iraku, a dobili smo i konkretan poziv iračke vlade", rekla je premijerka.

"Na pitanje postoji li prijetnja britanskom narodu - odgovor je da"

Cameron je još jučer pred Općom skupštinom UN-a najavio da će se i Velika Britanija morati priključiti napadima na džihadiste u Siriji i Iraku, a danas je u Britanskom parlamentu poručio kako islamska država predstavlja jasnu i dokazanu prijetnju britanskim životima.

"Na pitanje postoji li prijetnja britanskom narodu - odgovor je da. ISIL je teroristička organizacija nevjerojatnih brutalnosti, koja je već ubila jednog britanskog taoca i prijeti životima još dva taoca. Njihova je brutalnost nepojmljiva: smaknuća, vješanja, vađenje očiju, silovanje kao oružje te ubijanje djece, sve te strašne stvari pripadaju mračnom srednjem vijeku. U posljednjih nekoliko mjeseci ISIL je preuzeo teritorij veći od površine Velike Britanije."

Cameron je pozvao Britaniju da ne strahuje od ponovnog ulaska u konflikt u Iraku, ali i da se pripreme na dugu bitku.

U međuvremenu, agencije javljaju kako su britanske vojne letjelice već spremne za početak napada.

"Ovo će biti misija koja neće trajati mjesecima već godinama, ali ja smatram da moramo biti spremni na tu obvezu."

Pomoć iračkim borcima i Kurdima

Što se Hrvatske tiče, predsjednik Ivo Josipović nakon jučerašnjeg govora pred Općom Skupštinom UN-a je ponovio kako je za Hrvatsku važno da bude uključena u koaliciju protiv ISIL-a.

Pomoći će iračkim borcima i Kurdima u borbi protiv džihadista, no sudjelovanje neće biti vojno, već kroz humanitarnu i drugu pomoć.

"Nema nikakve formalne koalicije. Riječ je o zajedničkoj politici koju su Amerikanci nazvali koalicijom, mi ju možemo nazvati partnerstvom ili kako god želite. Dakle, riječ je ne o novom posebnom savezništvu, nego o nastavku politike koju smo vodili godinama."

U međuvremenu povećava se broj Europljana koji su se pridružili džihadistima Islamske države u Siriji i Iraku, rekao je europski koordinator za borbu protiv terorizma Gilles de Kerchove.

"Brojke su impresivne. Nije posve točno ali sigurno smo iznad 3 tisuće što je ogromna i do sad neviđena brojka. Do sad to još nismo imali", rekao je de Kerchove.

Upozorava kako bi zračni napadi mogli povećati rizik od osvete u Europi. SAD su u kolovozu započele zračne napade na džihadiste i do sad su izveli više od 200 udara.

IS prestao crpiti naftu u Siriji u strahu od bombardiranja

Islamska država prekinula je crpljenje nafte na šest polja kojima vlada u pokrajini Deir Ezor na istoku Sirije u strahu od američkih zračnih udara, rekli su u petak predstavnici te terorističke skupine.

Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina udruga koja prikuplja podatke od široke mreže korisnika i aktivista, objavila je da su Sjedinjene Američke Države i njihovi arapski saveznici u četvrtak navečer i petak ujutro ponovno bombardirali naftna postrojenja koja je IS zauzeo u Deir Ezoru.

"Crpljenje nafte prekinuto je iz sigurnosnih razloga. Rad je stao na svim poljima osim na polju Coneco s kojeg se isporučuje plin potreban za proizvodnju struje u šest pokrajina", rekao je Letih al-Deiri, borac IS-a.

Od srpnja IS nadzire većinu pokrajine Deir Ezor i najvažnija naftna polja u toj regiji, navodi SOHR.

IS proizvodi više nafte nego sirijska vlada. Sirijsko ministarstvo za naftu procjenjuje da džihadisti crpe 80.000 barela nafte na dan, a za svoju proizvodnju kažu da je pala na 17.000 barela na dan.

Stručnjaci ocjenjuju da džihadisti ipak proizvode manje, oko 50.000 barela. Procjenjuju da IS nadzire sedam polja i dvije rafinerije na sjeveru Iraka te šest od deset naftnih polja u Siriji.

Njemačka će mijenjati zakone zbog ISIL-a

Njemačka razmatra mogućnost borbe protiv rupe u zakonu koja njezinim građanima omogućuje da se pridruže terorističkoj skupini Islamskoj državi, rekla je u petak glasnogovornica ministarstva unutarnjih poslova Pamela Mueller-Niese.

Umjesto putovnice, koja je potrebna za putovanje u Siriju i Irak, njemački islamisti koriste se njemačkom osobnom iskaznicom i odlaze u Tursku, a onda prijeđu granicu.

Mueller-Niese je rekla kako stručnjaci razmatraju mogućnost da islamistima oduzmu osobnu iskaznicu ili je nekako označe.

No bilo kakva takva promjena moguća je jedino uz promjenu zakona.

Po njezinim riječima, otprilike 450 stanovnika Njemačke ušlo je u područja pod nadzorom ISIL-a, a prije tjedan dana to je ministarstvo procijenilo da ih je 400. U tu su brojku uključeni i oni koji su se u međuvremenu vratili u Njemačku.

"Otprilike polovina njih njemački su državljani", rekla je.

Ostali imaju druga državljanstva. Dpa piše kako dio pripadnika njemačke muslimanske manjine zadržava tursko državljanstvo, ili državljanstva arapskih i sjevernoafričkih zemalja.