Foto: Hina

HNS PODRŽAVA koncept personaliziranog, odnosno preferencijalnog glasovanja kakav je već primijenjen na izborima za Europski parlament, kao i ukidanje instituta nositelja liste, što predlaže SDP izmjenama Izbornog zakona koje su upućene u saborsku proceduru.

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak ustvrdila kako će personalizirano glasovanje biračima dati više šanse da izaberu osobu za koju žele da ih predstavlja u Hrvatskom saboru. Biračima je pritom, istaknula je, važno objasniti tu promjenu, koja u sebi krije "zamku i opasnost" da bilo tko i iz bilo kojeg razloga, pa i onaj tko nema veze s politikom, ali ima prepoznatljivo ime, može ući u Sabor, iako možda za to nema afiniteta, niti se bavi javnim poslovima.

Zadržavanje postojećeg izbornog praga od pet posto

Važnim smatra i taj dobar koncept iskomunicirati s javnošću i motivirati birače da izađu na glasovanje, što je zadaća političkih stranaka.

Pusić kaže kako njezina stranka podupire i ukidanje instituta nositelja liste, a važnim smatra i zadržavanje postojećeg izbornog praga od pet posto.

HNS-ova saborska zastupnica Sonja Koenig podržava prijedloge o ravnopravnoj zastupljenosti spolova na listama, ističući da takvu zastupljenost, unatoč tome što je navedena u Ustavu kao jedno od temeljnih vrijednosti, Hrvatska još nije dosegnula. Ne vidi se u Saboru, pa ako ne poduzmemo mjere nećemo je vidjeti do 2095., kaže Koenig.

Upitana za HNS-ov stav o prijedlogu IDS-a i Furia Radina o dvostrukom pravu glasa za pripadnike nacionalnih manjina, Pusić drži da taj prijedlog "u ovom trenutku nije na dnevnom redu". "Ako ga se da formulirati, bio bi to prijedlog koji bi podržali, ali u ovom trenutku to nije na dnevnom redu", kazala je predsjednica HNS-a.

Bez kandidatura za zatvorenike

Pusić je sklona ideji da se na izborima ne mogu kandidirati osobe koje su u zatvoru, odnosno na odsluženju kazne. "Ljudi osuđeni za nešto za što su izdržali kazne, a nije ratni zločin ili teško ubojstvo, mislim da su odradili svoje kazne, no to je tema za koju bi Ministarstvo pravosuđa trebalo definirati suvisao prijedlog", rekla je.

Rezovi su polovica onoga što Vlada treba napraviti, druga je gospodarski rast, odgovorila je Pusić na kritike koje je Hrvatska dobila iz Europske komisije.

Osvrnula se na zamjerke da Vlada nije provela radikalne reforme. "Svi spominju bolne i radikalne reforme, a pod tim se misli na otpuštanje velikog broja ljudi iz javnog sektora, smanjenje plaća i mirovina", kazala je Pusić i poručila da se u sljedećoj godini mirovine neće smanjivati.

Smanjenje javne potrošnje

Dakle, nećemo smanjivati mirovine, ali hoćemo javnu potrošnju, rekla je predsjednica HNS-a, konkretizirajući kako pritom misli na velike potrošače proračuna - zdravstvo, školstvo, unutarnje poslove. Racionalizacija u tim područjima također smanjuje deficit, ali uvjerena sam da je najbolji instrument za smanjenje deficita gospodarski rast, a za njega ima prostora, uvjerena je Pusić.

"To nije u nadležnosti ministra Marasa", odgovorila je na novinarski upit o razmimoilaženjima oko zakona o HGK između ministara gospodarstva Ivana Vrdoljaka te poduzetništva Gordana Marasa.