Ilustracija: scx.hu

NA DANAŠNJOJ sjednici predsjedništva Udruge gradova jednoglasno je prihvaćeno da se Ustavnom sudu Republike Hrvatske uputi prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave. Traži se privremena suspenzija Zakona do okončanja postupka konzultiranja sa lokalnom samoupravom i iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja, priopćili su iz Udruge gradova.

>Rat uhljeba: Gradovi optužuju državu za gubitak 1,8 milijardi kuna prihoda

Pri donošenju Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave prekršene su odredbe Ustava RH, Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Poslovnika Vlade RH i Kodeksa o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona.

Tim aktima propisano je obavezno konzultiranje države i lokalne samouprave pri donošenju zakona kojima se uređuje financiranje lokalne samouprave te razmjernost prihoda i ovlasti lokalne samouprave.

Udruga gradova će o navedenim problemima obavijestiti Vijeće Europe i Odbor regija EU putem predstavnika RH u tim institucijama.

Gradovi i županije preuzeli službenike koji koštaju 45 milijuna kuna

Predsjedništvo je također jednoglasno prihvatilo da se Ustavnom sudu Republike Hrvatske uputi prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom uređenju. Od Ustavnog suda se traži da zakonodavcu naloži usklađivanje ovlasti i prihoda lokalne samouprave.

Gradovi i županije su temeljem Zakona o prostornom uređenju i građenju preuzeli državne službenike koji rade na poslovima izdavanja akata vezanih uz gradnju, osigurali im materijalne i tehničke uvjete za rad, a Zakonom je bilo propisano da se 45 milijuna kuna osigurava u državnom proračunu na ime troškova plaća tih službenika. Donošenjem novog Zakona o prostornom uređenju država je trošak plaća prebacila na županije i gradove bez njihove suglasnosti.

Prihodi lokalne uprave smanjeni za 1,8 milijardi kuna

Udruga gradova također će Hrvatskom saboru podnijeti zahtjev za vjerodostojno tumačenje Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH u vezi izuzeća od plaćanja komunalne naknade.

Ukupni pad prihoda lokalne samouprave zbog izmjena poreza na dohodak iznosi približno 1,8 milijardi kuna, a kompenzacijske mjere koje je država predložila iznose ukupno 395 milijuna kuna.

Udio države u porezu na dohodak prije reforme iznosio je 15,5%, a nakon reforme iznosi 17,5% uvećan za 100% prihoda od poreza na dohodak od kamata na štednju.