Foto: FAH

BORBA protiv terorizma i unutarnja sigurnost bit će jedan od prioriteta latvijskog predsjedanja EU-om, objavila je u srijedu Latvija koja se već u prvom tjednu vođenja Unije suočila sa smrtonosnim džihadističkim napadima u Parizu.

Sedamnaest ljudi poginulo je prošloga tjedna u napadima islamista na satirički list Charlie Hebdo, policiju i trgovinu košer hranom u središtu Pariza, najgoroj terorističkoj epizodi u novijoj francuskoj povijesti.

"Napadi u Parizu stavili su naglasak na unutarnju sigurnost i bit će potrebno ojačati protuterorističku strategiju", rekao je na konferenciji za novinare u Zagrebu latvijski veleposlanik Imants Liegis.

Latvija zgrožena terorističkim napadima

"Latvija je zgrožena tim napadima", dodao je i za kraj siječnja najavio sastanak europskih ministara unutarnjih poslova o prijetnji džihadista koji su izveli napade.

Veleposlanik je predstavio prioritete predsjedanja Latvije koja je 1. siječnja vodstvo Unije preuzela od Italije, a 1. lipnja predat će je Luksemburgu.

Bit će to prvo puno predsjedništvo nakon prošlogodišnjeg izbora novog sastava Europskog parlamenta i Europske komisije, pa su prioritete Rige bitno odredili ranije usvojena Strateška agenda Europskog vijeća i prioriteti predsjednika Komisije Jeana Claudea Junckera.

Sigurnost i kriza u fokusu

Uz unutarnju sigurnost, Latvija će se usredotočiti na prevladavanje gospodarske krize, zapošljavanje i investicije te na stabilnost i razvoj susjedstva, rekao je Liegis.

Po njegovim riječima, odnosi Unije s Rusijom bitno će utjecati na politiku Istočnog partnerstva kojim je defnirana strategija Bruxellesa prema članicama bivšeg sovjetskog bloka.

Summit u Vilniusu 2013. na kojemu je bivši proruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odbio potpisati strateški sporazum s Bruxellesom i okrenuo se Rusiji bio je uvod u ukrajinsku krizu i rat između Kijeva i proruskih separatista koji je dosad odnio više od 3000 života.

Liegis je najavio da će se u svibnju u Rigi održati 4. summit na kojem će se identificirati novi načini suradnje sa šest zemalja koje žele bliskije odnose s Unijom, dok su ostale sklonije euroazijskoj uniji pod vodstvom Moskve.

Ništa od proširenja Unije u Junckerovom mandatu

Vezano za proširenje, latvijski veleposlanik istaknuo je kako među zemljama aspiranticama na članstvo "postoji stanovito razumjevanje" da se u Junkerovu mandatu Unija neće širiti. No, započeti pregovori će se nastaviti na temelju kriterija uvjetovanosti i individualnih postignuća, naglasio je Liegis.

On je čestitao Kolindi Grabar Kitarović na izboru za hrvatsku predsjednicu ocijenivši da još jedna žena na čelu članice Unije potvrđuje za koje se vrijednosti zauzima blok 28 europskih država.

Latvija je od 1999. do 2007. na čelu države imala predsjednicu Vairu Vike-Freiberga, a aktualnu vladu vodi premijerka Lajmdota Straujuma.