Foto: Hina

PRAVNO mišljenje neovisnog odvjetnika Europskog suda pravde i izjava europskog povjerenika za gospodarske i financijske poslove o kraju tzv. Trojke, koja nadzire provedbu programa pomoći krizom pogođenim članicama eurozone, poklopili su se s grčkim parlamentarnim izborima u nedjelju na kojima su mjere štednje koje je nametnula Trojka središnje pitanje, pišu europski mediji.

Trojka međunarodnih vjerovnika - Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond - poznata je po svojim "inspektorima" koji su svaka tri mjeseca posjećivali Irsku, Grčku, Portugal i Cipar kako bi provjerili provedbu reformi i odobrili novu tranšu pomoći.

Europski parlament proveo je prošle godine istragu o radu Trojke, zaključivši da joj manjka demokratski legitimitet i da bi je trebala zamijeniti europska struktura.

Europski povjerenik za gospodarske i financijske poslove Pierre Moscovici podržao je tu ideju u govoru u ekonomskom institutu Bruegel u Bruxellesu u ponedjeljak.

Parlamentarni nadzor

Kazao je da bi "Trojku trebala zamijeniti struktura s većim demokratskim legitimitetom koja bi morala više odgovarati za svoje postupke, a bila bi utemeljena na europskim institucijama s jačim parlamentarnim nadzorom."

Dodao je da je Trojka bila korisna i potrebna na vrhuncu krize, ali sada misli da je potrebno nešto drugo.

Moscovici je to kazao samo tjedan dana nakon pravnog mišljenja neovisnog odvjetnika Europskog suda pravde koji smatra da Europska središnja banka ne bi smjela nadzirati reforme zemalja kojima pomaže u sklopu programa izravne kupnje državnih obveznica, tzv. Izravne monetarne transakcije (OMT).

ECB je u rujnu 2012., na vrhuncu dužničke krize, donio odluku o izravnoj kupnji državnih obveznica zemalja koje imaju velikih poteškoća s financiranjem ako one pristanu na određene reforme kako bi se stabilizirali troškovi zaduživanja u eurozoni. S obzirom na to da je taj program potencijalno neograničen i uvjetovan samo programom prilagodbe koji zemlja koja zatraži pomoć sklopi s Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM), stalnim kriznim fondom eurozone, trebao bi biti jamstvo da se eurozona neće raspasti.

Konačna presuda Europskog suda pravde (ECJ) o tom programu, koji još nije primijenjen u praksi, očekuje se ove godine.

"ECB se mora, ako se želi da taj program sačuva svoj karakter mjere monetarne politike, suzdržati od bilo kakvog izravnog sudjelovanja u programu financijske pomoći državi" koja ga zatraži, smatra neovisni odvjetnik Pedro Cruz Villalon.

"Evolucija"

Glasnogovornik Europske komisije rekao je u utorak da se u ovom trenutku ne predviđaju nikakvi zakonski prijedlozi o tom pitanju i da će Komisija pričekati končanu presudu ECJ-a.

Napomenuo je ipak da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prošle godine rekao da želi da Trojka "evoluira" i više odgovara za svoje postupke.

Komisija pregovara s nekim državama članicama o nasljedniku Trojke, ali to se ne očekuje prije 2016., kada završava posljednji program pomoći, onaj sklopljen s Ciprom.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble također je u utorak kazao da ne očekuje brz kraj Trojke.

Predsjedniku Europske komisije predložio je da, ako misli drukčije, razmotri promjene europskih ugovora, za koje se njemačka vlada uporno zauzima.

One, međutim, podrazumijevaju dug proces usuglašavanja između država članica i Europskog parlamenta.