Screenshot: YouTube

SREDNJOŠKOLAC Ante, učenik trećeg razreda Srednje prometne škole u Mostaru, iznenada je postao jednom od središnjih tema u medijima u Bosni i Hercegovini i na društvenim mrežama nakon što je u izjavi za jednu televizijsku emisiju potvrdio kako je dvadeset godina nakon rata to i dalje duboko podijeljena zemlja u kojoj mlade generacije odrastaju u sustavu koji po svemu podsjeća na zloglasni aparthejd kakav je nekada vladao u Južnoafričkoj Republici.

U izjavi što ju je dao za emisiju "Perspektive", koju producira Radio Slobodna Europa (RFE) i koju su prenijeli brojni internetski portali, Ante D. je potvrdio kako nikada nije kročio na čuveni Stari most iako je rođen i živi u Mostaru. Razlog je jednostavan: uopće ne ide u istočni dio grada, što je opet rezulat njegove prosudbe da Hrvati i Bošnjaci zapravo uopće ne trebaju kontaktirati, čak i ako žive u istom gradu.

> Mostarski srednjoškolac o Bošnjacima: Može ih se prepoznati, imaju tamniju kožu i drugačije kretnje

Strah i međunacionalne tenzije - grad podijeljen nevidljivom crtom

"Ljudi ne vole, primjerice, ako ih u kafiću poslužuje Hrvat, a tu su svi Bošnjaci. Isto kao što ja ne bih volio da u kafiću u koji ja idem rade samo muslimani. Prvo ne bih ni išao u njega zato što jednostavno postoje te granice. Ne slažemo se i ne želimo biti u kontaktu", objasnio je Ante svoje viđenje međunacionalnih odnosa u gradu podijeljenom nevidljivom crtom.

Potvrdio je kako su te podjele razlogom zbog kojega on, koji živi u zapadnom dijelu Mostara, nikada nije bio na Starom mostu, koji je smješten u istočnom dijelu grada.

"Cijeli svijet zna Mostar po Starom mostu, a ja Mostarac nisam nikada na njemu bio. Zato što ne smijem", kazao je Ante dodajući kako strahuje od mogućih izgreda i sukoba.

Isti strah dijele i učenici bošnjačke nacionalnosti koji su također govorili u istoj emisiji, no Antini komentari su ipak izazvali znatno veću pozornost.

Međunacionalne tenzije su tu, one se možda ne vide, no trajna su zapreka normalnom funkcioniranju grada i slobodnoj komunikaciji među ljudima, smatra ovaj mostarski srednjoškolac.

"Postoji neki strah. Ako odem tamo, netko će prepoznati da sam Hrvat. Upast ću u probleme, može biti svašta", izjavio je Ante.

Još znakovitiji je njegov opis toga kako u Mostaru doživljavaju "one druge", u konkretnom slučaju kako on očekuje da ga prepoznaju kao Hrvata odnosno kako on može prepoznati osobu druge nacionalnosti.

"Kao što ja mogu prepoznati po boji kože nekog muslimana koji prijeđe ovamo na zapadnu obalu ili koji tu živi, po govoru, po kretanju, po načinu odijevanja", pojašnjava Ante, a na upit što to točno znači odgovara: "pa jednostavno se vidi, ta tekstura lica i tamnija koža se odnosi na Bošnjake, barem ovdje u Mostaru, a ne znam kako je drugdje".

Progovorio pa postao metom izrugivanja

Uz to što je postao medijska tema, Ante se našao u neugodnoj situaciji jer je postao metom izrugivanja na društvenim mrežama pa je osnovana i posebna Facebook skupina čiji je cilj ismijavanje njegovih izjava.

Ovaj se srednjoškolac, prema dostupnim informacijama, nakon neželjenog publiciteta ne pojavljuje ni na nastavi, a Zoran Landeka, ravnatelj Srednje prometne škole čiji je Ante učenik, ne krije zabrinutost svime šo se zbiva. "Njegova je izjava predmet svih priča u gradu, a i šire. Naravno, to nas je veoma pogodilo i mi se u startu ograđujemo", kazao je Landeka "Dnevnom avazu".

Ravnatelj navodi kako su u školu na razgovor pozvali i Antine roditelje, a u sve se uključilo i Nastavničko vijeće.

Na društvenim se mrežama moglo naći različitih komentara.

"Gledala sam emisiju osam minuta. Dalje nisam mogla. Nije kriv Ante, krivi su njegovi roditelji i okolina u kojoj raste. Djeco moja draga, rat koji se završio prije 20 godina, kada vi niste bili ni rođeni, zahvaljujući vašim roditeljima, crkvi, džamiji, medijima, profesorima, još uvijek traje u vašim glavama. Žalosno i pretužno", jedan je od komentara žene koja nije otkrila svoj identitet.

Mladi žele govoriti o proturječnim temama

U bosanskohercegovačkoj redakciji Radija Slobodna Europa ističu pak kako je njihova zamisao kroz cijeli serijal od čak 52 emisije omogućiti mladim ljudima s prostora cijele bivše Jugoslavije da slobodno govore o proturječnim temama iz cijele regije, jer je važno znati što oni misle i kako doživljavaju sadašnje stanje.

"Bojim se da postoji previše komentara onih koji to nisu ni pogledali", kazao je za Hinu Milenko Vočkić, urednik RSE za BiH dodajući kako je u emisiji, za koju su zanimanje potaknuli tek manji isječci, bilo puno više pozitivnih poruka koje su zanemarene. U slučaju emisije o Mostaru Ante je bio tek jedan od sugovornika, a njemu, kao i brojnim drugima koji su u njoj sudjelovali, pokušalo se dati priliku govoriti o vidljivim i nevidljivim granicama koje postoje, što god tko o tome mislio.

Vočkić očekuje kako ništa manje pozornosti neće izazvati ni iduća emisija koja se priprema, a u kojoj mladi u Crnoj Gori govore o rodnoj ravnopravnosti, temi koja je za konzervativne sredine uvijek tabu.

"Očevidno je da mladi imaju potrebu otvoriti se i govoriti o tome što ih muči", kazao je Vočkić.

Ovaj iskusni novinar ocjenjuje kako je u slučaju priče o Anti odnosno Mostaru jednostavo na djelu zamjena teza. "Nisu kriva djeca nego obrazovni sustav, dvije škole pod jednim krovom. Krivi su oni koji sada galame kako nismo trebali dati toj djeci da pričaju. Krivo je ružno lice ovog društva, a ne djece, a ona imaju pravo o tome pričati. Sada se svi ponašaju kao da nitko nije znao šta će poroditi dvije škole pod jednim krovom i sustav segregacije", konstatira Vočkić no ističe i kako je netolerancija, segregacija i diskriminacija svakodnevna pojava u BiH i to ne samo u školama nego i u svim drugim sferama života.