Foto: zagreb.hr

HRVATSKI sabor je u srijedu nastavio zasjedanje raspravom o konačnom prijedlogu zakona o pogrebničkoj djelatnosti, po kojemu bi se pogrebnički poslovi poput pripreme pogreba i prijevoza pokojnika do groblja ili krematorija prepustili tržištu, dok bi poslove održavanja groblja i ukopa i dalje obavljala komunalna poduzeća.

Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros uvodno je naglasio kako različiti gradovi i općine različito pristupaju pogrebničkoj djelatnosti. Tako, primjerice, u Umagu, Makarskoj ili Dubrovniku pogrebničku djelatnost obavljaju isključivo komunalne tvrtke u vlasništvu gradova. U Varaždinu, Karlovcu i Virovitici privatnim pogrebnicima je putem koncesija prepušteno 10-tak posto tih poslova, a neki su gradovi, poput Požege, većinu pogrebničke djelatnosti prepustili privatnicima, naveo je Pros.

Zlouporaba monopola

U pogrebničkoj djelatnosti godišnje se okrene oko 550 milijuna kuna, a gradovi i općine uberu ukupno oko tri milijuna kuna na ime koncesija.

Iako komunalna poduzeća obavljaju 52 posto ukupnih pogrebničkih poslova u Hrvatskoj, Pros upozorava da prosjek sa svojih 8.500 pogreba godišnje diže Zagreb, u kojem 72 posto pogrebničkih poslova obavljaju privatnici.

Budući da su privatni pogrebnici prisiljeni plaćati koncesijske naknade između 30 i 90 tisuća kuna godišnje, a tržište dijele s komunalnim tvrtkama koje za istu djelatnost ne trebaju koncesiju, Pros tvrdi da je riječ o neustavnoj praksi, odnosno o zloupotrebi monopola.

Odbacio je tvrdnju nezavisnog zastupnika Branka Vukšića da je riječ o centralizaciji odlučivanja te da će, umjesto lokalne samouprave, o pogrebničkoj djelatnosti odlučivati ministar.

Jedinice lokalne samouprave i dalje će moći obavljati pogrebničku djelatnost, samo što će biti u jednakom položaju kao privatnici. Zakon nikom ništa ne uzima, poručio je Pros.