Foto: Arhiva

OPĆINSKI radni sud u Zagrebu nepravomoćno je presudio u korist novinara Željka Peratovića koji je još 2006. tužio Vjesnik zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu i mobbinga - kontinuiranog zlostavljanja na radnom mjestu.

Prema obrazloženju presude sutkinje Jelice Pandurić, Peratović je na radnom mjestu u listu Vjesnik od ljeta 2004. do kolovoza 2005. kada je dobio izvanredni otkaz bio uznemiravan od neposredno nadređenih. Peratović je, stoji u presudi, bio izložen neprimjerenim pritiscima tadašnje glavne urednice Vjesnika Andreje Latinović i njezinih pomoćnika, nakon što je objavio tekst o Tomislavu Karamarku - tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi.

Nakon objave tog teksta, kaže se u presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima obavljujući mu sve manji broj tekstova, ali i dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga na radne zadatke izvještavanja o aktivnostima određenih krugova o kojima je pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove.

"Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba", navodi se u presudi.

"Sretan sam zbog destigmatizacije"

Peratović je u razgovoru za Index izrazio zadovoljstvo presudom.

"Moje tužbe su uvijek imale jaku političku notu jer su njihov povod uglavnom istraživački tekstovi koji su se bavili organiziranim kriminalom i ratnim zločinima koji su se doticali moćnih političara ili šefova tajnih službi. Ova presuda mi jako puno znači, ne toliko u materijalnom, koliko u moralnom smislu," kaže Peratović prisjećajući se kako su mu kolege podršku davale privatno, uz kavu, ali ne i u radnom okruženju ili Radničkom vijeću.

Novinar je izrazio zahvalnost i zbog "destigmatizacije" koju osjeća nakon današnje presude.
"Mene je to spucalo debelo, nisam dugo imao posla i ta stigma, to što su me pojedinci nazivali luđakom i slično, ovom je odlukom suda uklonjena," rekao je Peratović uz napomenu da je depresija koju je osjećao tijekom mobbinga bila iscrpljujuća. "Drago mi je da je prepoznat taj depresivni poremećaj do kojeg dolazi kad te poslodavac stalno maltretira i da je sud u ovakvim političkim okolnostima sudio pošteno na temelju dokaza i svjedočenja."

Peratović je zadovoljan i zbog Sindikata (novinara) kojem će biti nadoknađeni troškovi postupka.

"Sindikat se zapravo više zalaže za prava novinara nego HND, ja sam za ideju da se Sindikat i HND bolje povežu. Mi gubimo poslove zato jer nas urednici i gazde više ne žele, kad se nađeš u situaciji u kojoj se više ne uklapaš u uredničku koncepciju oni smišljaju razloge kako da nas se otarase i potjeraju," rekao je Peratović koji se nada da će pravomoćnu presudu Županijskog suda dobiti do 1. svibnja.

Novinar je potom izrazio zadovoljstvo radom pravosuđa za kojeg kaže da, pod pritiskom i utjecajem EU, konačno pokazuje zrelu i zdravu neovisnost od politike.

"Ovo je i ohrabrenje za kolege koje žive ili rade u strahu," zaključuje Peratović uz zahvalu na korektnom, profesionalnom i solidarnom svjedočenju Zorana Vodopije i Dragan Grdića. 

"Novinari s neprijateljskom djelatnošću"

Prema obrazloženju presude, mobing je počeo u rujnu 2004. kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao "novinari s neprijateljskom djelatnošću".

Tadašnja glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta "otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu". Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao.

Kako se ističe u presudi, s obzirom da je glavna urednica navedeno ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića počele izbjegavati te je počela njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u "Feral Tribuneu" koji je, kako tvrdi Peratović, urednica Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objaviti u Vjesniku, što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja.

Život u strahu

Sud je u cijelosti prihvatio i tužbeni zahtjev tužitelja i na temelju medicinskog vještačenja ustvrdio da je Peratović u navedenim okolnostima u Vjesniku trpio povremeni slabiji do umjereni strah te da je zbog uznemiravanja na radnom mjestu od strane nadređenih kod Peratovića došlo do povrede prava osobnosti na duševno zdravlje.

Presudom se nalaže Vjesniku d.d. da Peratoviću nadoknadi štetu od 89.250 kuna te troškove parničnog postupka od 37.400 kuna uvećane za zatezne kamate. Protiv odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. S obzirom da je list Vjesnik ugašen, u slučaju pravomoćne presude Peratoviću bi naknadu trebala isplatiti tiskara Vjesnik koja je u državnom vlasništvu.