Foto: FAH

ZBOG dugotrajne gospodarske krize sve više ljudi u Hrvatskoj ulazi u zonu apsolutnog siromaštva, a vlast i političari općenito ne žele se suočiti s tim problemom niti ga rješavati na sustavan i konstruktivan način, istaknula je u četvrtak Milena Romić iz Kuće ljudskih prava.

Predstavljajući Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u RH za prošlu godinu, Romić je rekla kako se stanje ljudskih prava lani, što se tiče političkog konteksta, nije značajnije poboljšalo. Ustvrdila je kako je taj kontekst ostao jednako loš, s naslijeđenim problemima, te da unatoč "skromnim bljeskovima" nije došlo do mijenjanja političke paradigme.

"Sve je ubrzo zamagljeno starim podjelama na naše i njihove", poručila je Romić. Istaknula je kako tome pridonose "stari simboli i narativi" koji se, tvrdi, iz godine u godinu nameću hrvatskom društvu. "Ove godine se nametnula slika šatora, koji je nažalost postao prostor i mentalni okvir za razvoj ljudskih prava u Hrvatskoj", rekla je.

Sve učestalije i siromaštvo djece

Upozorila je kako Hrvatska, iako je Ustavom definirana kao socijalna država, sve više tone u zonu nejednakosti, isključivosti i diskriminacije. Dodala je kako su pojmovi i riječi poput solidarnosti, radničkih prava i jednakosti, totalno prognani iz javnog diskursa te se nalaze na margini. Kada se uz to pogledaju ranjive i diskriminirane skupine u društvu, onda je stanje još poraznije, naglasila je Romić.

Osim osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina i žena, na čiji se položaj upozoravalo u ranijim izvješćima, Hrvatska je, kazala je, suočena i s porastom novih ranjivih skupina - zaposlenih koji ne dobivaju plaću, djece i mladih, te onih koji su "robovi" raznih kredita.

Zbog jačanja ekonomske krize i neokonzervativnih tradicionalnih vrijednosti, upozorila je, ove godine u Hrvatskoj smo suočeni s diskriminacijskim napadom na žene i njihova reproduktivna prava te i dalje prevladavaju slučajevi teškog obiteljskog nasilja. Najporaznijim, pak, smatra siromaštvo djece koje je sve učestalije.

Na udaru manjine, azilanti, beskućnici...

Kao iskorak u prošloj godini što se ljudskih prava tiče Romić je izdvojila donošenje zakona o životnom partnerstvu LGBT osoba, ali i upozorila kako je istovremeno donesen i novi Zakon o radu, koji je dodatno destabilizirao položaj radnika i njihovih prava.

Tijekom predstavljanja izvješća, predstavnici nevladinih udruga upozorili su i na kršenje ljudskih prava nacionalnih manjina, otežan pristup ranjivih skupina pravosudnim tijelima, smanjivanja ljudskih prava u zdravstvenom sustavu, kršenja ljudskih prava azilanata, beskućnika.