Sve što trebate znati o NASA-inom otkriću nove Zemlje
Foto: NASA
NASA-ini znanstvenici ovog su četvrtka objavili otkriće Keplera 452b, od jučer poznatog i kao "Zemlja 2.0", zemljolikog planeta u našoj galaksiji.
Nakon godina analiziranja podataka skupljenih s teleskopa Kepler i još više analiza i rada ovdje na Zemlji, znanstvenici su potvrdili postojanje ovog udaljenog egzoplaneta, koji je najsličniji Zemlji od svih dosad otkrivenih, piše Independent. Iako je on predaleko da bi ga se snimilo, napredna NASA-ina tehnologija omogućila nam se da saznamo iznenađujuće veliku količinu informacija o ovoj "novoj Zemlji". Evo što sve trebate znati, sažeto na jednom mjestu.
To je najsličniji planet Zemlji dosad otkriven
Na početku konferencije John Grunsfeld iz NASA-e kazao je: "Danas objavljujemo otkriće egzoplaneta koji je, koliko mi to možemo zaključiti, daleki Zemljin rođak. Dosad najsličniji. To je Zemlja 2.0". Sve kod Keplera 452b, od veličine, dužine godina, procijenjenih uvjeta na površini, vrlo je slično Zemlji.
Godine na Kepleru 452b gotovo su iste dužine kao i na Zemlji
Godina na novootkrivenom planetu, vrijeme koje joj je potrebno da se okrene oko svoje zvijezde Kepler 452, traje 385 dana, samo 20 dana duže nego kod nas na Zemlji.
To ju uvelike razlikuje od godina na drugim planetima, bližima Zemlji. Godina na Veneri traje 88 zemaljskih dana. Godina na Neptunu, najdaljem u našem solarnom sustavu, traje 185 zemaljskih dana.
Proveo je milijarde godina na optimalnoj nastanjivoj udaljenosti od svoje zvijezde
Kepler 452, zvijezda planete, otprilike je 1,5 milijardi godina starija od Sunca. Ako je planet preblizu svojoj zvijezdi, na njemu će biti prevruće za život. Ako je predaleko, bit će prehladno. Kepler 452b je na savršenoj udaljenosti od svoje zvijezde već milijardama godina. Prema Jonu Jenkinsu, analitičaru podataka s Keplera, to znači da je moguće da na njegovoj površini postoji život ili da je on postojao u nekom trenutku u povijesti.
Mogao bi imati vulkane i vodu na površini
Kepler 452b moguće je temperature koja dozvoljava tekućoj vodi da postoji na površini, a koliko je poznato ljudskoj rasi, to je ključno za razvoj života. Prema tvrdnjama Johna Coughlina, istraživača iz SETI Instituta, tim za Kepler surađivao je s geolozima kako bi se otkrio izgled planeta. S obzirom na veličinu i starost, velika je mogućnost da je planet stjenovit, što znači da možda ima i sustav vulkana ispod površine.
Ljudi bi potencijalno mogli preživjeti jaču gravitaciju Keplera 452b
Novi planet je nešto veći od Zemlje, a procjenjuje se da ima dvostruko veću gravitacijsku silu od Zemlje. Ipak, prema tvrdnjama znanstvenika, to ne znači da tamo ne može postojati život. Jon Jenkins kazao da je bi se ljudi mogli "prilagoditi" gravitaciji te postati "zdepastiji za nekoliko generacija".
"Ljudi se već prilagođavaju velikim teretima. Ljudsko tijelo ima nevjerojatnu mogućnost 'popraviti' sebe, tako da bi se s vremenom definitivno mogli prilagoditi".
Biljkama atmosfera pogoduje
Zvijezda planete, Kepler 452, malo je veća od našeg Sunca. Dodatno svjetlo i toplina koje planet prima od zvijezde ne samo da znači da je planet topliji od Zemlje, već i da je biljni svijet vjerojatno razvijeniji. A budući da fotosinteza proizvodi zrak koji udišemo, to znači da temelj za razvoj života postoji. Jon Jenkins kazao je: "Sunce je vrlo slično našem, biljke bi mogle na isti način obavljati fotosintezu. Jako bi sličilo na dom".
Čak bismo mogli i pocrniti
Dr. Daniel Brown, astronom sa Sveučilišta Nottingham Trent, kazao je: "Kepler 452b prima isti spektar i intenzitet svjetla kao i mi na Zemlji. To znači da bi biljke s našeg planeta mogle tamo rasti ako je stjenovito i ima atmosferu. Čak biste mogli i lijepo pocrniti, kao da ste bili na godišnjem".
Provodi se još puno istraživanja u kojem će biti potvrđeno bi li išta moglo preživjeti na Kepleru 452b.
Nažalost, trenutno je nemoguće tamo doći
Kepler 452b je topao, moguće vlažan, i mogao bi biti dom biljkama, ali - udaljen je 1400 svjetlosnih godina.
Da se letjelica koja nosi ljude kreće brzinom kao NASA-ini Novi horizonti, da tamo stignu trebalo bi im oko 25,8 milijuna godina. Dakle, ne preostaje nam ništa drugo nego brzo smisliti brže letjelice.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google
