Foto: 123rf

GLAVNI tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske kapetan Predrag Brazzoduro ocijenio je u razgovoru za Hinu u prigodi blagdana Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, da bez pomorstva za Hrvatsku nema budućnosti te je dodao kako se nada da će hrvatskim pomorcima sljedeća godina donijeti bolji odnos države i njezine administracije, da će se dio zakonodavstva promijeniti i prilagoditi pomorstvu te da će se svjetsko tržište oporaviti, a pomorci lakše i kvalitetnije pronalaziti posao.

Po procjenama, u Hrvatskoj je oko 25.000 pomoraca, među kojima je u sustavu prijavljeno oko 15.000, oko 5000 ih je na brodovima domaćih brodara, a još oko 5000 pomoraca posao pronalaze sami, najviše u off shore industriji i na kruzerima.

Pomorci u Hrvatskoj diskriminirani, a u svijetu kriminalizirani

"Pomorci su u Hrvatskoj diskriminirani, a u svijetu kriminalizirani", rekao je Brazzoduro i ocijenio da su pomorci "građani drugog reda, tj. da su zakinuti u svim osnovnim pravima ili im se postavljaju uvjeti koje je nemoguće ispuniti". Naveo je primjer glasovanja na izborima, ističući kako većina pomoraca to pravo ne može iskoristiti te da bi se elektronskim glasovanjem taj problem mogao jednostavno riješiti.

Kad se vidi kako im se uskraćuju neka prava ili nameću neke obveze, vidi se potpuna diskriminacija u odnosu prema zaposlenima na kopnu, rekao je Brazzoduro, koji smatra da je državna administracija "neprijateljski raspoložena prema pomorcima".

Istaknuo je da pomorci nemaju ista prava ni na Zavodu na zapošljavanje, preko kojeg se nije zaposlio nijedan pomorac iako su riječki i splitski uredi za to ovlašteni, pa taj posao rade privatni posrednici. Država pomorcima uzima poreze, prireze, doprinose za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pa i za beneficirani staž, koji se pretvorio u harač, rekao je.

Objasnio je da, po sadašnjim zakonskim rješenjima, pomorac plaća beneficirani radni staž od 7,84 posto na osnovicu, a uvjet za njegovo ostvarivanje je 60 godina života i 15 godina staža na brodu. Tako pomorac koji je plovio i plaćao beneficirani staž primjerice 14 godina i 11 mjeseci to pravo ne može iskoristiti iako je obvezan plaćati ga pa se čini da bi mu taj novac da ga je uložio drugdje više koristio, smatra Brazzoduro.

Također smatra da pomorci ni u zdravstvenom osiguranju nemaju prava kao ostali građani te da se ne uvažavaju posebnosti pomorstva. Kao anomaliju naveo je primjer po kojemu pomorcu u trenutku kad oboli i siđe s broda nastaje prekid radnog odnosa.  Po propisima, bolest mora nastati osam dana prije prekida ugovora o radu, pa se bolesni pomorac ne smije dati iskrcati s broda osam dana kako bi mu se priznalo da se razbolio jer - ako se razboli unutar tih osam dana - nema pravo na zdravstveno osiguranje i bolovanje, rekao je.

Govoreći o kriminalizaciji pomoraca i prisjetivši se pritom slučaja kapetana Laptala, koji je po tzv. zapovjednoj odgovornosti u Grčkoj bio osuđen za šverc droge, a potom  oslobođen, Brazzoduro je naveo slučaj hrvatskog pomorca koji je u Libiji osumnjičen i zatvoren zbog šverca naftom. Smatra da je i u tom slučaju riječ o klasičnoj kriminalizaciji pomoraca optuženih zbog tzv. neostvarene namjere.

Pomorska zemlja morala bi se više brinuti o svojim pomorcima

Na pitanje o prijedlozima sindikata i nužnim promjenama, Brazzoduro je odgovorio da u Ministarstvu pomorstva nema dovoljno ljudi koji imaju veze s pomorstvom i koji o tom području dosta znaju, a onima koji znaju ne omogućuju da se njihovo mišljenje čuje.

Pomorska zemlja trebala bi voditi računa o ljudima iz pomorstva, rekao je, dodajući kako u protekle četiri godine u zakonodavstvu za pomorce nije napravljeno ništa pozitivno.

"Puno puta smo tražili da se izmijeni ono što se u praksi pokazalo lošim, a tumačenja nelogična, tj. da se napravi iskorak i regulira pomorski socijalni paket na kvalitetan način", rekao je, ističući da postoji kolektivni ugovor za međunarodnu plovidbu u Hrvatskoj, ali ga u mjerodavnom ministrastvu ne čitaju. Drži da nije dobar ni odnos prema brodarima koji bježe iz nacionalnog registra.

Na pitanje što u zakonima najprije treba promijeniti, Brazzoduro je odgobvorio da treba napraviti kvalitetniji izračun 183 radna dana u godini, tj. granice za utvrđivanje obveze poreza na dohodak, te da treba priznati prebacivanje neiskorištenih dana iz protekle godine u sljedeću godinu kako se ti dani ne bi gubili.

Govoreći o zapošljavanju vježbenika, ocijenio je kako se u tom dijelu pokušao napraviti pomak, ali nije posve uspio. "Ne može se ljudima plaćati školovanje da bi poslije ostali na cesti", istaknuo je i dodao da bi stipendisti, nakon što se tijekom prve godine istaknu najbolji, na drugoj godini već trebali imati ugovore s brodarom kod kojega će ostvariti kadeturu, a brodar će nakon toga ostvariti pravo na dodatak za sufinanciranje kadeta.

Najprije se traži pomoć sindikata; dobra suradnja s inspekcijom

Po riječima Brazzodura, Sindikat pomoraca ima oko 9300 članova i morao bi, da bi bio dovoljno jak, imati više članova. Naveo je slučaj pomorca zatvorenog u Libiji koji nije član sindikata, ali njegovi prijatelji najprije su zatražili pomoć sindikata koji mu je pomogao pronaći odvjetnika, ali nema osnova i platiti ga. Dodao je da se pomaže mnogima koji nisu članovi, ali i da je financijski moguće poduprijeti samo članove sindikata.

Brazzoduro je jedan od tri inspektora Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) u Hrvatskoj koji obavljaju preglede brodova u hrvatskim vodama i pomažu pomorcima. Smatra da u tom području svoj posao kvalitetno obavlja i dio resornog ministarstva za inspektorat te da je riječ o stručnim ljudima.

Najčešće su kod nas u prekršajima turski, sirijski i egipatski brodovi, od kojih su sirijski uglavnom zbog duljine boravaka pomoraca na brodovima, a na njima je i najviše neisplaćenih plaća.

Našim pomorcima najveći su konkurenti kolege s Dalekog istoka, posebice Filipinci, zatim Indijci, Bangladežani, Bugari, Rumunji, a na kruzerima Indonežani. Najveća konkurencija u časničkom dijelu su, pak, Ukrajinci i Rusi. Brazzoduro je rekao da se s tim u vezi provodi akcija na razini Europske unije u kojoj se prikuplja milijun potpisa kako bi Europski parlament reagirao izmjenama socijalnog zakonodavstva u pomorstvu i kako bi se zadržala konkurentnost.

Jadroliniju čuvaju njezini radnici i pomorci

Na pitanje što se događalo nakon lipanjskih prosvjeda sindikata u Jadroliniji, Brazzoduro je odgovorio kako se nije mnogo toga promijenilo, pri čemu je istaknuo kako je "osnovno da u Jadroliniji radnici i pomorci čuvaju tvrtku, a poslovodstvo se ponaša kao pijani milijunaši". Objašnjavajući zašto tako govori, Brazzoduro je rekao da su, kad se govorilo o nacionalnome kolektivnom ugovoru u linijskoj plovidbi, iz sindikata upozoravali da se on mora što prije sklopiti te da odgađanje dovodi do toga da će Jadrolinija ući u fazu kada je obvezno raspisivanje međunarodnog natječaja za linije. "U tom natječaju će se pojaviti oni koji će preuzeti posao jer nećemo imati minimalne uvjete za sve kako bismo svi startali s istih pozicija", rekao je Brazzoduro i dodao da će doći nelojalna konkurencija sa znatno nižim fiksnim troškovima i kvalitetnijim brodovima.

Međutim, ako se dogovorimo o standardima u kolektivnom ugovoru i proširimo ga na sve subjekte koji bi sudjelovali u natječaju, tj. u nacionalnoj plovidbi, to bi bio kvalitetan pomak i kvalitetna zaštita nacionalnog brodara, istaknuo je glavni tajnik SPH i dodao da kolektivni ugovor treba što prije potpisati.

Sindikat je prije nekoliko godina preuzeo organizaciju dodjele nagrada za spašavanje ljudi i imovine na moru "Plava vrpca Vjesnika". Brazzoduro je rekao kako su to učinili jer smatraju da je to pomorska 'priča', da će sindikat to najbolje napraviti i da takvu nagradu pomorci zaslužuju. "To je jedina takva nagrada u svijetu, a upravo prema njoj Međunarodna pomorska organizacija je organizirala svoju nagradu", rekao je. Ove godine dodjela nagrade bit će u Dubrovniku 6. prosinca, na blagdan Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, a tim je povodom glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro svim pomorcima zaželio sretne blagdane te mirno more i sretan povratak najmilijima.