Foto: Marko Lukunić/Pixsell

PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović pomilovala je 25 osoba, među kojima i Leona Sulića, tajkuna i bivšeg bjegunca, na temelju prijedloga Komisije za pomilovanja. Sulić je, kako se navodi u  odluci objavljenoj u Narodnim novinama, oslobođen od izvršenja neizdržanog dijela zatvorske kazne u trajanju godine i 10 mjeseci. Još nije poznato je li Suliću oproštena cijela kazna od 22 mjeseca zatvora, ili pak dio kazne od pet godina zatvora koju je dobio za malverzacije u Croatia busu.

Ministarstvo pravosuđa navodno se protivilo pomilovanju kontroverznog tajkuna, koji je svojevremeno bio i donator HDZ-a, ali mišljenje Ministarstva je neobvezujuće pa je do pomilovanja ipak došlo.

Pravosudne institucije bave se Sulićem već petnaestak godina. Krajem 90-ih Sulić je sudjelovao u dokapitalizaciji Croatia busa, a za vrijeme tog procesa radnici te prijevozničke tvrtke su u više navrata slali prijave protiv Sulića DORH-u. Usprkos upozorenjima, prva prijava protiv tajkuna podnesena je tek početkom 2001. godine. Krajem 2002. i početkom 2003. godine bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić zatražio je zbog optužbi radnika Croatia busa zamrzavanje Sulićevih upravljačkih prava u kompaniji. Ipak, u 2003. godini upleo se i Milan Bandić, tada SDP-ovac i dogradonačelnik Grada Zagreba, koji je predložio reprogramiranje Sulićevih dugovanja prema Gradu.

Njegov prijedlog je u konačnici odbijen, a 2007. godine osuđen je za gospodarski kriminal u tvrtki Croatia bus težak 15,5 milijuna kuna.

Višemilijunske malverzacije u Croatia busu

Radi se tek o dijelu sankcija koje su Suliću dosuđene za malverzacije iz vremena dok se nalazio na čelu Croatia busa. Iz te je tvrtke, prema pravomoćnoj presudi iz 2005. godine, izvukao nešto više od 15 milijuna kuna, za što je kažnjen s pet godina zatvora. Prvotno mu je bilo dosuđeno sedam, no kaznu mu je ublažio Vrhovni sud.

Ipak, Sulić nije mogao biti upućen na odsluženje kazne jer je ranije pobjegao iz Hrvatske, a u zemlju se vratio tek nakon odluke Vrhovnog suda dvije godine kasnije. Tvrdio je da je pobjegao jer je imao dva moždana udara i da zbog lošeg zdravlja ne bi podnio pritvor.

Na novom je suđenju Sulić opet dobio zatvorsku kaznu od sedam godina. Dok je bio u zatvoru, Vrhovni sud mu je, zbog lošeg zdravlja, kaznu smanjio za dvije godine te je 2007. godine osuđen na pet godina zatvora.

Argument ponovno narušeno zdravlje

Sulić je dobio i kaznu od 22 mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim jer je 2000. godine iskoristio svoje funkcije predsjednika Nadzornog odbora Transcroatije i direktora Croatia busa kako bi se dohvatio stana u Horvaćanskoj ulici u Zagrebu. Taj stan, kako se ispostavilo tijekom suđenja, bio je vrijedan oko 600 tisuća kuna. Prema presudi, Sulić je iznos vrijednosti stana bio dužan vratiti Croatia busu.

U travnju 2011. godine Povjerenstvo za uvjetni otpust usvojilo je Sulićev zahtjev da ga se pusti na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne, a argument za puštanje na slobodu je i ovaj put bilo njegovo narušeno zdravlje.

Pomilovanje, kako je u utorak pojasnio predsjednik Komisije za pomilovanje profesor Davor Derenčinović, ne podrazumijeva oslobođenje 68-godišnjeg Sulića od potraživanja i naknade štete za tvrtku "Croatia Bus" koju je oštetio.

'Angina pectoris, srčani i moždani udar'

"Prigodom prijedloga odluke o pomilovanju osuđenika Leona Sulića, primarno je uzeto u obzir njegovo iznimno teško zdravstveno stanje (angina pectoris, srčani i moždani udar) zbog kojeg postoji potreba svakodnevnog liječenja kao i znatan protek vremena od počinjenja kaznenog djela", navodi Derenčinović u očitovanju poslanom iz Ureda predsjednice nakon upita medija o razlozima zbog kojih je Sulić pomilovan.

Derenčinović naglašava i da se u Sulićevom slučaju "akt pomilovanja isključivo i jedino odnosi na izrečenu kaznu zatvora za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te ni u kom slučaju ne podrazumijeva oprost tj. oslobođenje od potraživanja i naknade štete na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj tvrtki 'Croatia bus d.d.'“.

Kolinda ne mora obrazložiti odluku

Predsjednik komisije skrenuo je i pozornost da predsjednica Republike nema obvezu obrazlagati svoju odluku. Pritom se pozvao na rješenja Ustavnog suda prema kojima Zakon o pomilovanju, kao ni bilo koji drugi zakon, ne sadrži odredbu po kojoj bi postojala obveza predsjednice Republike da obrazloži svoju odluku o pomilovanju određenog osuđenika.

No, dodaje da jednu odredbu navedenog Zakona "treba sagledavati kao rješenje koje osigurava nužni stupanj uvida javnosti u pomilovanja tj. uvid u vrste, odnosno težinu kaznenih djela u svezi s kojima se pomilovanja daju. Na taj se način omogućava javnosti da izgradi stavove o radu Predsjednika/ce Republike u tom ustavnopravnom području“, navodi Derenčinović.

U Komisiji za pomilovanja predsjednice Republike, uz Derenčinovića su i Miroslav Šumanović, Damir Primorac, Marijan Hranjski, Mirjana Kralik, Eduard Kunštek i Ivica Tolušić.

Index je poslao upit Uredu predsjednice kako bi komentirala gore navedeno, no do objave članka odgovor još nije stigao. Objavit ćemo ga čim ga dobijemo.