Foto: Udruga Lipa / Facebook

HRVATSKA ima kompliciranu i vrlo često nerazumljivu zakonsku regulativu koja tvrtkama i građanima komplicira život i koči razvoj ekonomije.

Poslovni sektor svake godine troši milijarde na ispunjavanje birokratskih zahtjeva umjesto da se taj novac (i vrijeme) troši na razvoj poslovanja, što bi u konačnici rezultiralo pokretanjem ekonomije i otvaranjem radnih mjesta.

Ekonomija zaostaje zbog bespotrebnog administrativnog opterećenja

Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europi, a ekonomija je bila čak šest godina u recesiji, te su nas počele sustizati i najsiromašnije članice EU kao što su Bugarska i Rumunjska. Kako bi se potaknuli pozitivni trendovi, Hrvatska bi trebala ukloniti administrativne zapreke i uspostaviti sustav kojim bi se spriječilo donošenje besmislenih i bespotrebnih zakona i propisa.

Prošlog mjeseca je u organizaciji udruge poreznih obveznika "Lipa" široj javnosti predstavljena Inicijativa pametne regulative (radnog imena CROFIT) za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva, koja je nastala u okviru Ministarstva gospodarstva, tj. dokumenta "Javne politike za razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga".

Kada bi Hrvatska realizirala prijedloge Inicijative, mogla bi uštedjeti od 400 do 900 milijuna eura godišnje, uz pretpostavku da administrativni troškovi iznose od 3 do 7 posto BDP-a i da se administrativno opterećenje smanji za 25 posto.

Inicijativa predlaže formiranje Ureda za pametnu regulativu - specijalne jedinice pri uredu premijera koja bi imala jasan vertikalni autoritet za davanje naloga nadležnim tijelima za provedbu mjera deregulacije.

Antoljak: Za uspješno smanjenje administrativnih opterećenja potrebno je neovisno tijelo

Vedran Antoljak, konzultant s velikim međunarodnim iskustvom na ovakvim projektima kaže da formiranje ovakvog ureda osigurava efikasnost provedbe pametne regulative.

"Međunarodna su iskustva pokazala da je za uspješno smanjenje administrativnih opterećenja potrebno imati nezavisno tijelo Vlade koje zaduženo za pregled i mjerenje troškova postojećih propisa, njihovo pojednostavljenje, i procjenu gospodarskih, društvenih , ekoloških i drugih učinaka novodonesenih propisa i povezanih administrativnih procedura", kaže Antoljak.

Također, Antoljak naglašava da je nužno da Ured za pametnu regulativu bude pod kontrolom užeg kabineta vlade, ili premijera osobno.

"Poveznica velike većine uspješnih projekata smanjenja administrativnog opterećenja je smještanje jedinice za njegovu provedbu pod izravnu nadležnost užeg kabineta Vlade ili premijera osobno. Ključna prednost ovakvog pristupa je u tome što premijer ima ovlasti i autoritet 'narediti' obveznu implementaciju mjera koje provodi Ured za pametnu regulativu. Na taj način se izbjegava arbitrarnost i samovolja pojedinih tijela javne uprave koje bi selektivno provodile ili u potpunosti odbile provesti predložene mjere, što ponekad predstavlja ključno 'usko grlo' provedbe ovakvih projekata", smatra Antoljak.

"Uvođenjem Ureda za pametnu regulativu uspostavlja se središnji autoritet"

Kritičari kažu da je osnivanje novog ureda besmisleno, ako se želi smanjiti birokracija i administrativni teret. Antoljak kaže da je upravo izostanak ovakvog ureda rezultirao neučinkovitim provođenjem pametne regulative.

"Pametna regulativa cilja smanjiti birokraciju. Ured za pametnu regulativu polazi od pretpostavke kako se upravo sa vrha Vlade, po autoritetom premijera, može kvalitetno upravljati svim aktivnostima provedbe mjera za smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika, tj. gospodarstva i građana. Upravo je izostanak takvog ureda rezultirao nediscipliniranim i neučinkovitim provođenjem zadataka smanjenja administrativnog opterećenja od strane institucija koje su selektivno odlučivale o rokovima, procesu i mjerama provedbe. Uvođenjem Ureda za pametnu regulativu uspostavlja se središnji autoritet na razini Vlade RH tj. premijera, s ovlastima nužnim za provođenje aktivnosti smanjenja administrativnih opterećenja kroz cijelu javnu upravu. Upravo zahvaljujući činjenici da ovakva struktura garantira učinkovitu provedbu smanjivanja administrativnih opterećenja, njen će konačni ishod, među ostalim, biti i rezanje svih nepotrebnih birokratskih instanci.", kaže Antoljak.

Prema procjenama u Uredu za pametnu regulativu bilo bi zaposleno oko 15 ljudi.

"Temeljem međunarodnih projekata i iskustava s projekata sličnog profila, procjenjujemo da će ured zapošljavati između 15 – 20 stručnjaka odgovarajućeg profila. Navedeni tim bio bi sastavljen od desetak stručnjaka iz Ureda za zakonodavstvo, MINGO-a, AIK-a i drugih institucija, a ostale će pozicije popuniti stručnjaci iz HUP-a, HOK-a, HGK-a i drugih organizacija kao i privatnog sektora. Voditelj Ureda odabrao bi se putem javnog natječaja.", kaže Antoljak.