Screenshot: YouTube

ZAGREBAČKI Županijski sud u srijedu je ponovno odgodio odluku o datumu početka suđenja u odsutnosti ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću i vojnom zapovjedniku tzv. Republike Srpske Krajine Milanu Čeleketiću za raketiranje hrvatskih gradova u svibnju 1995.

Sudac Tomislav Juriša novo je pripremno ročište zakazao za 19. travnja jer nema dokaza da su optuženici primili pouku o pravima koja im je poslana u veljači.

Martić se, naime, zbog ratnog zločina na koji ga je osudio Haški sud nalazi u zatvoru u Estoniji odakle nije došla nikakva povratna informacija. Čeleketić je, pak, u Srbiji koja ga ne želi izručiti, a obavijest o pravima nije mu uručena, iako je ranije, kako se doznaje na sudu, uredno primao poštu.

Optužnicu protiv Martića i Čelektića zbog osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je još u siječnju 2003.

Tereti ih se za kaznene djela protiv čovječnosti

Odluka o podizanju optužnice i pred hrvatskim sudom donesena je nakon saznanja da tužiteljstvo Haškog suda, koje je Martića tada već teretilo za raketiranje Zagreba, ne namjerava optužiti i Čeleketića, kao i da haškom optužnicom nisu obuhvaćena raketiranja Karlovca 1. i 2. svibnja te raketni napad na Jastrebarsko, 3. svibnja 1995.

Hrvatsko tužiteljstvo Martića i Čeleketića tereti za kaznene djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.

U listopadu 2008. žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je kaznu kojom je godinu ranije Martić osuđen na 35 godina zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.

Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, a u presudi je uz granatiranje Zagreba u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni naveden i niz drugih zločina nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje gdje su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.