Presuda Karadžiću: Kriv je za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, deportacije i ubojstva
Foto: N1
RASPRAVNO vijeće Haškog suda danas je izreklo presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.
Tijek presude Radovanu Karadžiću:
15:40 Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora.
15:35 Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u četvrtak je bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića proglasio krivim za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici, opsadu Sarajeva, uzimanje vojnika UN-a za taoce, te za progon, istrebljenje, deportaciju i ubojstvo i zločine protiv čovječnosti u ratu u BiH, ali nije kriv za genocid u sedam drugih općina u BiH.
Karadžić je u 11 točaka optužnice optužen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu u BiH.
15:30 Kao predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik vojske optuženi je bio jedina osoba koja je mogla intervenirati u to da se pobiju bosanski muslimani, kaže sudac. "Optuženi je osobno naredio da se bosanski muslimani premjeste iz Srebrenice i ubiju", kaže sudac.
15:25 Vijeće utvrđuje da je kompleksna operacija ubijanja nešto što ne bi bilo moguće bez odobrenja Ratka Mladića. Vijeće ima na umu da su bosanski Srbi žestoko gonila kolonu koja je bježala i bili su predani tome da ubiju sve muškarce i dječake koji su bili u koloni.
"Optuženik priznaje da je odobrio plan da se smanji srebrenička enklava, ali tvrdi da taj plan nije uzimao u obzir ubijanje ljudi u enklavi. Vijeće je utvrdilo da su optuženik i Mladić zamislili dugoročni plan koji bi doveo da protjerivanja i vijeće smatra da je demonstrirana namjera da se trajno i nasilno ukloni muslimansko stanivništvo. Diljem operacije je optuženik primao informacije o toj operaciji. Optuženi se dvaput susreo s Tomislavom Kovačem iz MUP-a RS-a. Optuženi je stalno primao pisane izvještaje od mnogih grana vojske RS-a, prema čemu se vidi da je na terenu u Potočarima ostalo vrlo malo snaga bosanskih muslimana.
15:18 Kwon je rekao da su Srbi ubili između 755 i 1066 muslimanskih muškaraca u skladištu u Kravici. "Utvrdilo se da su sva ubojstva u Potočarima sistematski organizirana", kazao je.
"Vijeće je uvjereno da je postaojao plan da se svi bosanski dječai i muškarci u Srebrenici ubiju", dodaje.
15:04 "Vijeće nema sumnje da je postojao plan da se žene, djeca i starci prisilno protjeraju iz Sarajeva. Vijeće je zadovoljeno da su Mladić, Kristić, Popović i Kosović dijelili zajedničku svrhu eliminiranja bosanskih Muslimana iz Srebrenice time što će eliminirati ženu, djecu i starije iz Srebrenice", kazao je sudac.
15:00 Vijeće govori o zločinima u Srebrenici. Kwon je citirao Ratka Mladića koji je u kamere rekao da je končano došlo vrijeme da se osvete Turcima na tom području.
14:58 Vijeće iznosi mišljenje o točki optužnice za otmice i uzimanje taoca. Karadžić je za to proglašen krivim.
14:54 Optuženi snosi odgovornost za progon, istrebljenje, deportaciju i ubojstvo i zločine protiv čovječnosti. Postojao je udruženi zločinački pothvat, zaključio je sud.
14:45 Optuženi tvrdi da nije bilo planiranje kampanje snajperskih napada, granatiranja i teroriziranja stanovništva. "Kao što sam naveo, upornost i ustrajnost granatiranja i visoki broj žrtava ne mogu se objasniti činjenicom da se u Sarajevu vodio rat. Pojedini snajperisti i posade koje su gađale i vodile granatiranje bile su pod vodstvom RS-a. Politički vođe su se zauzimali za važnost Sarajeva za bosanske Srbe", kazao je sudac. "Sarajevo je bilo važno optuženom osobno jer ga je smatrao svojim rodnim gradom i opsada Sarajeva mu je bila cilj od samog početka. Postojao je zajednički plan koji je počeo krajem svibnja 1992. godine i koji je trajao do listopada 1995. godine, a cilj tog plana bio je teroriziranje stanovnika Sarajeva", zaključuje sudac.
14:39 Vijeće zaključuje da je namjera vojnika Republike Srpske bila ubijanje civila. Uvjereno je da je vojska RS-a vodila kampanju granatiranja kako bi terorizirala stanovništvo Sarajeva. To je dovelo do tisuće ranjenih i ubijenih civila, a svi civili su doživjeli ekstremni strah i teške uvjete. "Vijeće se u svojim zaključcima oslanjalo i na opće dokaze stanja u gradu, kao i na dokaze o konkretnim incidentima. Vijeće je zaključilo da je vojska RS kriva za sve incidente, osim tri", kazao je sudac.
14:37 Sud izlaže mišljenje o napadima u Sarajevu. "Gađana su djeca na putu do škole, snage RS-a su pucale na civile, s mjesta gdje su imale snajperska gnijezda. Od kraja svibnja 1992. snage vojske RS su namjeno pucale u civilno stanovništva. Koristili su teško naoružanje, uključujući i minobacače te su to činili s lokacija koje su bile trajno postavljene oko grada", izlaže sudac optužbe Tužiteljstva.
14:35 Vijeće nije zadovoljeno da je genocid počinjen u sedam općina. Optuženik nije kriv po točki broj 1.
14:30 Zločini deportacije, prisilnih premještanja i deportacije bili su dio udruženog zločinačkog pothvata.
14:25 Vijeće utvrđuje da je od 1991. godine do 1995. godine postojao stalan plan da se istjeraju Hrvati i Muslimani s područja na kojima su živjeli bosanski Srbi. "Vijeće zaključuje da je optuženik značajno doprinijeo zločinačkom pothvatu. Bio je u prvom redu promoviranja ideologije i stvaranja paravojnih struktura te promoviranja cilja udruženog zločinačkog poduhvata. Bio je ključna osoba koja je poticala provođenje ciljeva stvaranja velike etnički homogene države bosanskih Srba", kazao je sudac O-Gon Kwon.
14:17 Tužiteljstvo tvrdi da je u sedam općina došlo do kampanje koja počinjava genocid."Viječe je utvrdilo da su bosanski Hrvatski držani u lošim uvjetima, ali Vijeće nije uvjereno da bi ti činovi počinjeni s namjerom genocida. Viječe nije moglo identificirati niti zaključiti o genocidnoj namjeri optuženog", kazao je sudac.
14:14 "Ljudi su mučeni, premlaćivani, sustavno maltretirani, a mnogi su i silovani od strane srpskih vojnika", kazao je sudac. "Žrtve su ubijane u masovnim pogubljenjima, ubijani su tijekom zatočeništva, pogibale su zbog premlaćivanja i nehumanih uvjeta u kojima su prisiljeni živjeti", kazao je. Viječe je utvrdilo da postoji dokaz za masovna ubojstva i da je to bilo istrebljenje.
14:10 Vijeće je utvrdilo da su srpske snage preuzele općine u kojima Srbi polažu pravo u BiH i počinjen je sustavan i organiziran način zločina protiv bosanskih muslimana. Žrtve su bile prisiljene otići nakon napada i zauzimanja gradova. Tisuće muslimana i Hrvata su protupravno zatočeni u 15 objekata u općinama. Nesrbi su često masovno uhićeni i vođeni u mjesta gdje su zatočeni nakon napada na njihove gradove. Viječe nije utvrdilo da su protpuravno zatočeni oni koji su bili naoružani i sudjelovali u borbama.
14:08 Vijeće je utvrdilo da je postojao oružani sukob u BiH i da su udovoljeni svi uvjeti po članku tri statuta. Kada je riječ o zločinima protiv čovječčnosti, vieče je utvrdilo da su počinitelji znali da je bilo takvih napada.
14:03 "Optuženi je optužen po 11 točaka optužnice - genocid, ubojstvo, širenje terora među stanovništvom, protpupravni napadi na civila... Tužiteljstvo tvrdi da je sudjelovao u četiri zajednička udružena zločinačka pothvata", kazao je sudac.
14:02 Karadžić je na početku predstavio svoje odvjetnike.
14:00 POČELO JE IZRICANJE PRESUDE
13:48 Nepoznati počinitelji prefarbali su plakate podrške Vojislavu Šešelju i Radovanu Karadžiću, koji su jučer osvanuli u BiH.
13:33 "Uhićenje Florence Hartmann nije se trebalo dogoditi u vrijeme kada se na platou ispred suda nalazi veliki broj predstavnika i članova obitelji žrtava. Sud vjerojatno ima svoje razloge, ali danas to nije bilo pravo mjesto i pravo vrijeme", kazao je za N1 Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša.
13:20 "Ja sam blag čovjek, tolerantan, imam puno razumijevanja za druge. Trebao bih biti nagrađen za svoja djela", riječi su kojima se Karadžić branio tijekom suđenja.
13:15 U Sarajevu se s jakim emocijama iščekuje izricanje presude, koje počinje za 45 minuta.
13:00 Izricanje presude Karadžiću komentirao je i hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović. "On je jedan od najodgovornijih arhitekata i tvorac srpskih genocidnih postupanja u ratu u BiH. Nažalost, ova presuda je, kakva god bila, zakašnjela i ona će tek na neki i neodgovarajući način biti jedna vrsta zadovoljštine potomcima svih žrtava", kazao je Hasanbegović. Očekuje doživotnu kaznu. OPŠIRNIJE
12:30 Bivša glasnogovornica glavne tužiteljice Tribunala u Haagu Florence Hartmann je uhićena i uvedena u zgradu Međunarodnog suda pravde. Ona je došla pratiti izricanje presude Radovanu Karadžiću, javlja N1.
Podsjećamo, Hartmann optužnica tereti za nepoštivanje suda zbog objave podataka iz tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu Slobodan Milošević.
12:00 Nekoliko stotina članova obitelji žrtava iz mnogih BiH gradova stiglo je u Haag gdje će pratiti izricanje presude Radovanu Karadžiću, javlja N1. Majke žrtava srebreničkog genocida također čekuju presudu Karadžiću.
Tužitelj traži doživotni zatvor
"Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora", kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.
"Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli", kazao je Tužitelj Alan Tieger.
Iako je Karadžić tijekom čitavog suđenja umanjivao svoju ulogu, tužitelj je poručio da je istina da je bio predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i "pokretačka snaga" etničkog čišćenja. "Nadgledao je operacije u Srebrenici. Odobrio je svaki ključni korak. Imao je ovlasti i kontrolu nad svakom institucijom u državi uključenom u ubojstva i prisilno premještanje. Imao je ovlasti i kontrolirao je vojsku, policiju i lokalne vlasti. Oni su ga povratno izvještavali tijekom čitave srebreničke operacije. Svojim je ovlastima osigurao da nikad nitko ne istraži ubojstva tijekom njegove vladavine, da se zločini zataškaju, tijela sakriju i međunarodna zajednica drži u neznanju sve dok nije bilo prekasno".
Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.
Tužitelj je u završnim riječima posebno opisao slučaj Prijedora u kojem je u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijeno, zatvoreno u logore i zlostavljano. Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata. "To odražava nepogrešvu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru".
"Karadžićevo prisilno demografsko restrukturiranje Bosne trebalo je biti provedeno razaranjem značajnih dijelova bošnjačkih i hrvatskih zajednica i pravo ime za to je genocid", poručio je tužitelj.
Karadžić negira genocid
Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.
Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinema skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije.
Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.
Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio je pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga se pojavio u sudnici gdje se branio sam. Tužitelji su izveli ukupno 337 svjedoka, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.
Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.
Facebook
Google
