Graf: IJF

LOKALNA uprava ima katastrofalne rezultate u povlačenju novca iz EU fondova, pokazuje analiza Instituta za javne financije, za razdoblje od 2011. do 2014. godine.

U promatranom razdoblju pomoći EU-a primilo je 90 posto županija, 47 posto gradova i 15 posto općina – ukupno 309 milijuna kuna.

"Podaci su zabrinjavajući. Više od polovice gradova nije koristilo te pomoći, a samo deset gradova je iskoristilo čak više od 60% ukupno iskorištenog iznosa. Slično je i s općinama – samo ih je 15% koristilo pomoći, a prvih deset općina je iskoristilo gotovo polovicu ukupnog iznosa", navodi se u analizi IJF-a.

Najviše pomoći EU među gradovima, dobio je Grad Senj i to 18,4 milijuna kuna, a slijede križevci i osijek s 11 milijuna kuna.

Među županijama najveći iznos pomoći primila je Splitsko - dalmatinska županija (29,1 milijun kuna) a slijedi Vrovitičko-podravska (19,3 milijuna) i istarska (17,2 milijuna).

"Premda su lokalne jedinice iz godine u godinu privlačile sve više pomoći EU-a, još uvijek se radi o relativno malim iznosima. Najbolje se snašao tek mali broj gradova, koji su na vrijeme prepoznali značaj programa EU-a, pokazavši spremnost, kadrovske i financijske kapacitete za uspješnu realizaciju programa. Jedan od boljih primjera je Senj koji je još 2006. osnovao Ustanovu za razvoj Grada Senja koja– između ostaloga – prijavljuje i provodi projekte EU-a. Privlačenje sredstava EU-a jako je zahtjevno, aliočito nije neizvedivo, što najbolje prikazuju primjeri uspješnih manjih gradova i općina. Stoga bi lokalne jedinice morale više ulagati u usavršavanje zaposlenih i učiti od uspješnijih, udruživati se i zajednički nastupati, a pritom bi im mogle pomagati i Udruge gradova i općina i Zajednica županija", navodi se u analizi IJF-a.

Najuspješniji Grad Senj

Među gradovima se u promatranom razdoblju ističe Senj. Iskoristio je najviše pomoći EU-a ukupno i po stanovniku - oko 2500 kuna, a ima i najveći prosječni udio tih pomoći u ukupnim pomoćima i u ukupnim prihodima poslovanja. Sredstva iz programa IPA i IPARD upotrijebio je za četiri projekta: Savjetodavni i obrazovni centar ”Saznaj nešto novo i korisno”, uređenje parka Nehaj, izgradnju sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnju rekreacijskosportskog centra. Valja napomenuti da je riječ o gradu koji je po broju stanovnika tek 86., a po ostvarenom prihodu po stanovniku 2014. tek 29. grad u Hrvatskoj, navode analitičari IJF-a.

Među općinama najuspješnije u dobivanju pomoći EU bikl su Darda i Podravska Moslavina.
Darda je iskoristila najviše pomoći EU-a, blizu 6 milijuna kuna, koje je upotrijebila za financiranje projekata informatičke edukacije i izgradnju oborinske kanalizacije.

Podravska Moslavina je iskoristila najviše pomoći EU-a po stanovniku, oko 2300 kuna, i vodi po prosječnom udjelu tih pomoći u ukupnim prihodima poslovanja. Sredstva iz programa IPARD iskoristila je za financiranje dva projekta rekonstrukcije lokalnih nerazvrstanih cesta.