Lijepa priča nedjeljom: Zagrebački inkubator poduzetništva pretvara ideje u posao
Foto: zipzg.com
ZAGREBAČKI inkubator poduzetništva mjesto je gdje se ideje pretvaraju u biznis.
Prije četiri godine osnovali su ga poduzetnici Saša Cvetojević, Mihovil Barančić, Ivo Špigel i Damir Sabol.
Kroz Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) do sada je prošlo nekoliko desetaka startupa, od kojih su neki postali vrlo uspješni.
Saša Cvetojević, jedan od osnivača ZIP-a kaže da ih je na pokretanje tog projekta potaknula želja da pokažu da i Hrvatska može imati mjesto gdje se mladima omogućuje pokretanje posla na osnovi ideje.
"Krenuli smo, jer smo željeli pokazati da Hrvatska može imati mjesto gdje se mladima omogućava pokretanje poslovanja na osnovi kvalitetne ideje. Tada mnogi nisu ni čuli za startup, danas su čuli svi, ali mnogi i dalje ne razumiju o čemu je riječ. Bila je tu i doza frustracije jer smo vidjeli mnoge startup inkubatore vani, a Hrvatska nije imala ništa slično", kaže Cvetojević.
Kroz ZIP je do sada prošlo devet generacija startupa, a neki od istaknutijih su MadBarz, TutoTod, SnapTap, CinexIO, ThoriumA+, Orioly, MashMe ali i IDerma iz koje je kasnije nastao Teddy The Guardian.
Iako ZIP kao startup inkubator privlači prvenstveno tehnološke startupe, za ulazak u njihove programe nema nikakvog posebnog pravila te se mogu prijaviti i drugačiji projekti.
Tim ili osoba koja se želi prijaviti u njihov inkubacijski program ne mora imati registriranu tvrtku, te ne mora nužno raditi na projektu koji je vezan za informacijske tehnologije.
Timovi koji prođu selekcijski postupak i uđu u inkubatorski program koji traje nekoliko mjeseci, kroz to razdoblje imaju stručnu podršku iskusnih mentora za razvoj svog projekta.
Nakon što završi proces inkubacije, startupima se otvara mogućnost ostvarivanja početne investicije od samog ZIP-a, ili vanjskih investitora.
U rujnu prošle godine potpisali su ugovor o strateškom partnerstvu s dva međunarodna "venture capital" fonda za digitalne startupe - austrijskim Pioneers ventures i Speedinvestom. Time su omogućiti startupima koji prođu ZIP program širi pristup financiranju u pre-seed fazi (do 125 tisuća eura), ranom stadiju i fazi rasta poduzeća (do 3 milijuna eura).
Što se tiče vlastitog financiranja, ZIP je 2014. proveo crowdfunding kampanju kojom su prikupili novac za financiranje 5 do 6 startupa s iznosom do 10 tisuća britanskih funti, a investicija se nudila za 8 posto udjela u startupu.
S obzirom na to da startupi uglavnom ciljaju na globalno tržište, ZIP je sklopio partnerstvo s jednim od vodećih sustava za online plaćanje, koji će odabranim kompanijama omogućiti lakši izlazak na tržište SAD-a.
Stripe kompanijama, koje odabere na prijedlog ZIP-a, za iznos od 500 dolara pruža sljedeće usluge: osnivanje kompanije u SAD-u, bankovni račun, porezni broj, Stripe račun s mogućnošću primanja uplata iz cijelog svijeta, porezno savjetovanje od strane PwC-a, pravno savjetovanje od strane Orricka i 15,000 USD kredita u uslugama od strane Amazon Web Services.
U ZIP-u su primijetili da u timovima koji se prijavljuju u njihove programe ima mali udio žena, te su pokrenuli seriju besplatnih tečajeva, odnosno radionica s ciljem učenja programiranja namijenjenih isključivo ženama. Na radionicama se uče osnove web tehnologija, od HTML-a i CSS-a do JavaScripta.
Iako je hrvatska startup industrija tek na početku razvoja, prošle godine je u startupe uloženo preko 11 milijuna eura. Najbolje godina bila je 2014., kada su startupi privukli 21,8 milijuna eura investicija, ali dobra dio toga odnosi se na investiciju u Rimac automobile, koji je dobio čak 10 milijuna eura. Najslabija je bila 2013. kad su startupi privukli 2,4 milijuna eura, dok su 2012. investicije iznosile 5,6 milijuna eura.
Facebook
Google
