Foto: Hina

NIJE LI vam smiješna suradnja Petrova i Tima Oreškovića?

U jesen 2009. godine Matko Bolanča, predsjednik uprave Plive objavljuje da kompanija u kojoj više nema poslovne vizije održivog biznisa, otpušta negdje oko 800 ljudi. Korporacija koja ostaje na dvije tisuće zaposlenika, najmanje u svojoj dugogodišnjoj povijesti, kreće u odlučujuću bitku za svoj opstanak na tržištu. Teva, kojoj je Pliva prva velika investicija u Europi, nakon što su kupili "Barr Pharmaceutical" i tom akvizicijom automatski dobili i Plivu, skeniranjem situacije u tvrtki donosi bilancu koja je poražavajuća.

Neto gubitak Plive iznosio je u tom momentu 255 milijuna kuna, a sam prihod pao je na otprilike istu brojku na odnosu prema godini ranije u kojoj je završni račun premašio 4,59 milijardi kuna. Teva, koja je po izjavama čelnih ljudi tvrtke u Zagreb došla da ostane, na mjesto glavnog direktora financija dovodi javnosti nepoznatog Tihomira Oreškovića. Tihomir je trebao, po postulatu tvrtke, osnažiti strateški dio poslovanja s genetičkim lijekovima koji Tevi godišnje donosi više od 10 milijardi dolara prihoda. Tihomir je naš najbolji izbor, kazao je Bolanča na konferenciji za novinare i predstavio Tima kao stručnjaka koji je četiri godine radio za Tevu u Kanadi i toj firmi, većinskom vlasniku Plive, otvorio nova tržišta posebno na Bliskom istoku i Africi. Vrhunski pregovarač, tim je atributima završio Bolanča svoje opservacije o Timu, a ovaj je dužnost preuzeo isti dan.

Dok se domaća javnost zabavljala načinom na koji je prodana Pliva i činjenicom da čak ni tvrtka, koja po svojoj logici poslovanja ne bi trebala propasti, u rukama nesposobnih propada, Tihomir Orešković je procijenio proizvodni trošak, viškove i uzroke lošijeg rejtinga i srezao broj zaposlenika, koji je po logici biznisa daleko premašivao poslovne standarde i proizvodnju pogona Plive. Visoke otpremnine zadovoljile su javnost koja je po hrvatskom običaju već sutradan usmjerena na druge afere, a Pliva ulazi, po stručnjacima, ali i po kasnijim procjenama u svoj gospodarski zamah. 2015.godine Pliva se vraća na stare i uhodane staze godišnje prodaje od preuzimanja od strane Barra, te ulaže u istraživanja i razvoj koji u lijekovima danas iznosi negdje oko 30 posto poslovanja Teve. Tihomir Tim Orešković kao potpredsjednik zadužen za razvoj poslovanja, te glavni financijski direktor pokazao se kao pun pogodak Teve, koja ga imenuje za glavnog financijskog direktora za Istočnu Europu, Mediteran, Izrael i Afriku.

Od Plive do Banskih dvora

Poslovni krugovi podržavaju njegovu nominaciju 23. prosinca 2015. Za mandatara nove vlade i oni koji dobro poznaju biznis pozdravljaju novog premijera republike Hrvatske. Jedan od njih je i Ivica Mudrinić koji je tada o mandataru rekao:

'Potrebno je riješi fiskalno stanje, reprogramirati određene dugove. Za to je potreban kredibilitet u međunarodnim financijskim institucijama to sigurno gospodin Orešković donosi sa sobom'

Ništa manje oduševljen nije bio ni Ivan Miloloža koji je naglasio da se Hrvatskoj Orešković trebao desiti odavno, a Luka Buričović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore izjavio je da Tim ima iskustva sa sustavom, razumije upravljanje u kojem je polučio izvanredne rezultate i da svakako ima kompetencije koje su danas bit poslovanja suvremenih poduzetnika.

Ovakav izbor mandatara neuobičajen je za Hrvatsku, istakli su sindikati:

'Tu se uvodi nešto novo i zbog toga očekujemo i tražimo od takvog mandatara da ne zaboravi da je hrvatska socijalna država nakon toga da bude opredijeljen za socijalni dijalog', kazao je tada Krešimir Sever.

Kako je počeo njegov angažman u Vladi Domoljubne koalicije i Mosta opisao je nesuđeni ministar zdravstva Ante Ćorušić. On je pojasnio da Orešković isprva nije želio nikakav angažman u Vladi, a kamoli na poziciji njenog prvog čovjeka. Ćorušić je pojasnio da je ovaj nakon nekoliko mjeseci ipak pristao postati dio ekipe, a da je cijela ideja potekla od predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.

Upućeni u tadašnje odnose između premijera i prvog potpredsjednika Vlade govore da je do loših odnosa između njih dvojice došlo kod izbora novog ministra branitelja Mije Crnoje, no odnosi su narušeni nakon što je predsjednica Republike bez prethodnog dogovora Oreškoviću uputila dokument kojim se razrješuje šef SOA-e Dragan Lozančić jer je, kako je navela, izgubio njeno povjerenje. Šok koji je uslijedio za Karamarka, ali i za samu Kolindu Grabar – Kitarović, koja je očekivala supotpis Oreškovića bez dodatnih konzultacija ili primjedbi bio je toliko velik da se u kuloarima naveliko govorilo kako će Tomislav Karamarko smijeniti svog mandatara u roku od nekoliko dana. 22. veljače Tomislav Karamarko je potpuno neočekivano u Varaždinu, na obilježavanju 26. obljetnice tamošnjeg HDZ-a, izašao s prijedlogom koji je Oreškovića stavio pred svršen čin. Za novog šefa braniteljskog resora predložio je ni više ni manje glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića, i to je učinio bez ikakvih konzultacija s premijerom osobno. Kraj Tihomira Oreškovića tada su predviđali mnogi i on je za samu strukturu HDZ-a bio „dead man wallking“ politički mrtvac kojemu su dani odbrojani. No Tihomir Orešković pravio se nevješt i mantrao na svakoj tiskovnoj konferenciji kako nije doveden da se bavi međustranačkim odnosima niti prepucavanjima već da napravi posao.

I to je u idućem kvartalu i učinio.

„Posao“, kako je Tim nazvao svoj idući korak bio je formalna i pravna privatizacija tvrtki preostalih u državnom vlasništvu. Na listi se nalazilo 54. tvrtke među kojima su bile Hrvatske autoceste, Janaf, HEP, Plinacro, Hrvatske šume, Hrvatska lutrija, ACI, Jadrolinija, Zračne luke, Hrvatska pošta, Petrokemija i Brijuni Rivijera.

"Sve što nije strateško treba privatizirati da bi se kapital investirao za investicije koje će dovesti do smanjenja duga i bolje i uspješnije Hrvatske", rekao je premijer Orešković, a 15. je siječanj ove godine kada se vratio iz austrijskog Kitzbühela gdje je razgovarao s financijašima i kupcima državnog duga na neformalnom druženju u organizaciji bankarske grupacije UniCredit.

'To su kvalitetne investicije – mirovinski fondovi zainteresirani su za nekoliko tvrtki. To će biti korisno za građane Hrvatske. Situacija je win-win. Prvih 200 milijuna eura koje ću tražiti je za smanjenje javnog duga kako bismo povećali kreditni rejting, i to mi je bitno, da imamo manje kamate. Tih 200 milijuna eura bit će pozitivan signal i od kreditnih agencija i tako dobiti 1,5 milijardi kuna više u proračunu iduće godine.

Nećemo prodati sve tvrtke koje ste vidjeli na listi. One su tamo da možemo neke procese ubrzati. Na listi za prodaju će biti Končar (25 posto), Sunčani Hvar (17 milijuna eura), Eutelsat (30 milijuna eura) i Croatia osiguranje,'pojasnio je Orešković kako će prikupiti 200 milijuna eura. Kazao je i da Podravka nije u kombinacijama za prodaju. Hrvatska javnost digla se na noge, posebno oko Končara za koji se opravdano smatralo da nije tvrtka koje bi se država tako olako trebala riješiti no Tim je tvrdio drugačije, te najavio je da će u svom četverogodišnjem mandatu smanjiti nezaposlenost, povećati izvoz i dići stopu rasta preko tri posto.

Recept iz Teve prenio na Hrvatsku

Ono što je tada izgledalo kao suludi potez i rasprodaja državnog srebra, kako su navodili mediji, u svijetu biznisa zapravo je bilo kopija Timovog ulaska u Plivu. Korporacija, ovaj put država, restrukturiranjem svojih resursa pokušat će stati na zdravije noge i to je recept koji je Tihomir Orešković uradio za Tevu nekoliko puta, recept koji je spasio farmaceutsku tvrtku. Prodaja Ine, na kojoj je država zaradila oko 6 milijardi kuna, bila je zadnja velika privatizacijska transakcija, dok su svi daljnji pokušaji privatizacije uglavnom propadali jer vlade nisu imale političke snage donositi takve odluke, a najbolji primjer bila je Milanovićeva vlada koja je uspjela prodati jedino Croatia osiguranje za približno 900 milijuna kuna i na njemu, po analitičarima katastrofalno izgubiti na popularnosti, ali i financijski.

Nadalje, Tihomir Orešković je imao u planu uvesti toliko spominjani porez na imovinu i nekretnine s kojim je svaka parlamentarna stranka ulazila u predizborne utrke, ali niti jedna vladajuća struktura nije imala snage suočiti. Reforme? Pa zar to nije bio predizborni program Mosta i HDZ-a na kojima su i dobili potporu birača. Kada danas sagledamo situaciju iz tog mjeseca vidjet ćemo da je samo Tihomir Orešković spominjao popularne reforme i jedini ih namjeravao istinski i provoditi za razliku od Domoljubne koalicije koja je zapela već kod prve, a ona je bila radikalno smanjenje županija, što bi po procjenama stožera HDZ-a katastrofalno srozalo njihovo izborno članstvo koje upravo svoje utvrde vidi u vojsci poslušnika ( ali i odanih birokrata) upravo u tim nerazvijenim županijama.

Mi nećemo prodati sve firme na listi koju ste vidjeli. U Končaru ćemo prodati nekih 25 posto (56 milijuna eura iznos), u Sunčanom Hvaru ćemo prodati udio za 17 milijuna eura, a prodat ćemo i udio koji nam je ostao u Croatia Osiguranju. Tu bismo trebali skupiti onaj spomenuti iznos od 200 milijuna eura - rekao je Orešković pa se osvrnuo na pozitivne trendove u hrvatskoj ekonomiji.

- Imali smo najveći rast industrijske proizvodnje u trećem mjesecu u EU - očekujem da će nam BDP rasti i da ćemo smanjiti proračunski deficit ispod zadanih tri posto koje propisuje EU.

I bio je u pravu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procijenili su  u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2 do 2,8 posto. Pozitivno je na BDP utjecalo i jačanje industrijske proizvodnje, koje je po analitičarima najjače do sada i neprestano raste, što je najdulji niz rasta još tamo od 2007.godine, a stručnjaci ga pripisuju pozitivnim ulaganjima i kretanjima na vanjskim tržištima koja su promijenila mišljenje o Hrvatskoj kao nesigurnoj zemlji za ulaganja, a velik dio posla, kazat će vam analitičari Hine obavio je baš u tom segmentu Tihomir Orešković, koji istina natuca Hrvatski, ali jako dobro zna kako funkcionira poslovni svijet i što taj isti očekuje od zemlje u koju dolazi.

U prvom tromjesečju proizvodnja je porasla za 6,8 posto u odnosu na lanjski kvartal i taj se trend može zahvaliti oporavku investicijskih aktivnosti, tvrde makroekonomisti koji očekuju rast bruto investicijskog kapitala za 3,7 posto na godišnjoj razini ako se nastave ovi pozitivni trendovi.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom tromjesečju, većina makroekonomista povećala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016. Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 1,4 posto, dok su prije tri mjeseca procjenjivali da će rast iznositi 1,2 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,8 posto. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 1,5 posto. Takav rast očekuje i Ekonomski institut Zagreb (EIZ)

Po svim činjenicama Tihomir Orešković radio je svoj posao kako je naučio i kako najbolje zna i umije u suvremenom korporativnom svijetu, dakle analizu, rezanje troškova i izlaz na ciljana tržišta i u tome je, ako brojke ne lažu, uspio kao i do sada u svojoj karijeri financijskog managmenta koji ima jasna i nedvosmislena pravila.

Danas možemo 10,7 milijardi eura povući iz Europske unije, BDP je počeo rasti, vjerujem da će Europska unija opstati. Funta je pala, no već se danas vratila i čak je jača prije Brexita. I Hrvatskoj je krenulo, ja bih se najprije zahvalio malim poduzetnicima koji su pokrenuli tu ekonomiju - zaključio je Orešković, danas u svojstvu tehničkog mandatara Vlade na odlasku u svom znakovitom posjetu Sinju u kojem se sastao sa čelnicima Mosta i Božom Petrovom.

Je li Petrov s Oreškovićem postavio kamen temeljac jačem Mostu?

Most je danas brand, ustvrdio je Petrov i time jasno kazao u kojem smjeru će njegova sada već parlamentarna stranka ići. Dolaskom Tihomira Oreškovića u redove Mosta Božo Petrov dobio bi upravo to, brand među onima koji toj političkoj strukturi krucijalno nedostaju, a to su financijski stručnjaci suvremenog tipa koji jasno razumiju kretanja u današnjem svijetu biznisa. Božo Petrov koji je na prvu naišao na podsmijeh hrvatske javnosti i zlurade komentare o političkom mrtvacu koji će srozati ionako poljuljan rejting Mosta možda je upravo tim kadroviranjem u svoje redove postavio kamen temeljac za Most kao treću najveću stranku Hrvatske koju bi mogli profilirati izbori u rujnu. Most sa Tihomirom Oreškovićem ovaj će put imati jasan program i jasne reforme koje više neće biti neartikulirane ili utopijske kako se to pokazalo u koaliciji s HDZ- om već javnosti razumljive, kirurški ne odveć rizične i u konačnici – provedive.

Most bi tako s Tihomirom Oreškovićem mogao imati jedini pravi program koji neće imati ni SDP, a nikako HDZ koji toliko ovisi o svojoj vojsci poslušnika. SDP nije ni do sada imao snage za reforme pa nije ni očekivati koaliciju s Mostom jer je samo inačica HDZ-a po pitanju strukturalnih reformi, koje bi se pokazale ključne za gubitak idućih izbora. Tim dobro promišljenim potezom Most bi dobio još jedan važan segment, a to je prepoznatljivost u korporativnom svijetu što nije zanemariva činjenica ako uzmemo u obzir glasine o stranki Pametno kao projektu iza kojeg stoji jedna od najvećih bankarskih kuća u Hrvatskoj i njena informatička infrastruktura.

Ako Petrov da određenu slobodu Oreškoviću ovaj će ne sumnjamo napraviti u Mostu upravo ono što je napravio u Plivi i što je napravio u samoj državi kroz prethodan period.

Tihomir Orešković će se riješiti nepotrebnog kadra koji ionako srozava ugled Mosta, Tihomir Orešković će napraviti solidan program kako stranke tako i samih reformi kojima ona teži i Tihomir Orešković će potpuno ne sumnjamo, toj političkoj opciji naći i izdašne sponzore u predstojećoj kampanji.

Nije li preuranjena ocjena hrvatske javnosti kako je Tim Orešković fait accompli?

Nije li vam smiješna suradnja Petrova i Tima Oreškovića?

U rujnu bi moglo biti po staroj narodnoj poslovici, najslađe se smije onaj tko se zadnji smije.