Graf: RBA

KRAJEM travnja ukupni bruto inozemni dug iznosio je 44,4 milijardi eura. Premda je u odnosu na ožujak zabilježio rast od 75 milijuna eura ili 0,2% (time prekinuvši niz od pet uzastopnih mjeseci pada na mjesečnoj razini), ukupni bruto inozemni dug u travnju je nastavio s trendom smanjenja na godišnjoj razini, navodi se u analizi RBA.

Tako je u odnosu na lanjski travanj niži za 5,3 milijardi eura što je rezultiralo ujedno i najsnažnijom stopom godišnjeg pada od 10,6%. Nakon pet uzastopnih mjeseci pada na godišnjoj razini, tijekom prva četiri mjeseca ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,2 milijardi eura što je za 2,6% niže u odnosu na kraj 2015.

Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od drugih monetarnih financijskih institucija čiji se dug koncem travnja spustio na 5,5 milijardi kuna zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. Potonje je prvenstveno posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine. Tako je dug drugih monetarnih financijskih institucija u travnju niži za 243 milijuna eura u odnosu na ožujak (mjesečni pad od 4,2%) dok je u odnosu na isti mjesec lani zabilježio značajan pad od 2,7 milijardi eura ili 33,1%. U prva četiri mjeseca smanjio se za 606 milijuna eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 9,9%, navode analitičari RBA.

I država se manje zaduživala

Također, značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je od sektora opće države čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 14,9 milijardi eura (mjesečni pad od 237 milijuna eura ili 1,6%). Nakon što je u ožujku (prvi put nakon svibnja 2009.) zabilježen i godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 8,9%), i travanj je donio još jedan pad na godišnjoj razini (za 1,4 milijardi eura ili 8,4%). U odnosu na kraj 2015. inozemni dug opće države je niži za 992 milijuna eura ili 6,2%. No promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem travnja je iznosila 18,7 milijardi eura. Time je uz mjesečni i godišnji pad (od 0,1% odnosno 7,3%) udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu kliznuo na od 42,2% (0,7 pp niže nego koncem 2015.).

U istom promatranom razdoblju ostali domaći sektori (čiji bruto inozemni iznosi 16,2 milijardi eura) smanjili su razinu duga za 192 milijuna eura ili 1,2% u odnosu na kraj prošle godine. Četvrti mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini (za 252 milijuna eura ili 1,5%).

"Obzirom da je u travnju zabilježena najsnažnija godišnja stopa pada bruto inozemnog duga ostalih monetarnih sektora (33,1%), upućujući na manje potrebe banaka za inozemnim financiranjem (posebice u uvjetima visoke likvidnosti u sustavu te još uvijek slabe potražnje za kreditima), do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu", prognoziraju analitičari RBA.