SAD pomogao stvaranje najmlađe države na svijetu, a ona se preko noći okrenula protiv njih
Screenshot: YouTube
SILOVANJE i premlaćivanje američkih i zapadnoeuropskih radnika u Jubi, glavnom gradu Južnog Sudana, predstavlja strašan udarac vanjskoj politici SAD-a i Baracku Obami, piše Foreign Policy.
Prošlomjesečni napadi na američke državljane u ovoj zemlji, a koje su nerijetko vršili vladi odani policajci i vojnici, otežavaju težnje SAD-a da se najmlađa država na svijetu stabilizira. Južni Sudan osamostalio se od pretežno arapske vlade koja stoluje u glavnom gradu Sudana Khartumu. SAD su podržale osnivanje Južnog Sudana i stale na stranu predsjednika Salve Kiira, ali on se preko noći iz američkog saveznika pretvorio u čovjeka čije snage napadaju američke državljane.
"SAD i UN su se kockali sa Salvom Kiirom, a ispostavilo se da je on nepouzdan partner koji mrzi UN i sve više mrzi SAD", rekao je Richard Gowan, UN-ov stručnjak za vanjsku politiku.
U prošlomjesečnom napadu snage Južnog Sudana zatočile su i pretukle nekoliko Amerikanaca i državljana još nekih zapadnih zemalja. Jedan je lokalni reporter ubijen i to pred očima zatočenih. Nekoliko je žena silovano, a svjedoci su naknadno sve opisali novinarima agencije AP.
Naravno, uskoro se postavilo pitanje zašto SAD nije napravio ništa kako bi oslobodio zatočene državljane, a još više je kontroverze izazvala činjenica što je Washington o svemu odlučio šutjeti.
SAD se pravdao da su njihove snage, koje su prisutne u Jubi, bile premale kako bi izvele akciju spašavanja. Na pozive u pomoć oglušile su se i snage UN-A zbog čega je pokrenuta istraga. Obamina administracija rekla je kako neumorno rade kako bi snage UN-a osigurale mir u Južnom Sudanu.
Nema mira nakon samostalnosti
Godine 2011. pretežno kršćanski Južni Sudan odvojio se od muslimanskog Sudana čime su trebale prestati dugogodišnje borbe i nasilje. Slavlje zbog nezavisnosti mnoge je natjeralo vjerovati kako je rat napokon gotov. No, vrijeme će pokazati, ništa nije bilo dalje od istine.
U središtu neprestane borbe su spomenuti Kiir i Machar. Sukob među njima započeo je 2013. godine kad je predsjednik optužio potpredsjednika da ga želi svrgnuti. Kiir je tada otpustio cijeli kabinet, uključujući i potpredsjednika Machara. Bio je to početak trogodišnjeg krvoprolića koje još uvijek traje, a u kojem je stradalo najmanje 50.000 ljudi. Preko 2 milijuna ljudi postali su izbjeglice, a zbog građanskog rata gladno je oko 5 milijuna usta.
Frakciju potpredsjednika Machara podržava pleme Nuer koje čini 16 posto stanovništva, dok predsjednika Kiira podržavaju uglavnom Dinke, pleme koje čini oko 35%.
U veljači je postignuto primirje, a kao dio mirovnog dogovora Kiir je svog rivala Machara vratio na posao potpredsjednika države. No, posljednjih mjeseci borbe su se opet rasplamsale.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati