Foto:Hina

HRVATSKI knez Nikola Šubić Zrinski dao je život kao Hrvat i kao Mađar za vrijednosti koje su i danas temelj Europe, ispunjavajući svoju dužnost da zaštiti "kršćansku civilizaciju i kulturu", rekao je u srijedu u Sigetu mađarski predsjednik Janos Ader povodom obilježavanja 450. godine Sigetske bitke.

Intoniranjem hrvatske, mađarske i turske himne na sigetskoj tvrđavi u nazočnosti najviših dužnosnika triju država održano je središnje obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke, za koju povijest smatra da je spasila Beč zahvaljujući zapovjedniku sigetske utvrde Nikoli Šubiću Zrinskom koji je zaustavio osmansko nadiranje.

Zrinyi Miklos, kako Zrinskog zovu Mađari, poginuo je "za vrijednosti koje su i danas temelj Europe", rekao je Ader.

"Od njihove misije zavisila je sudbina Europe", nastavio je mađarski predsjednik istaknuvši da se karakter Zrinskog, njegova "potpuna vjernost i krajnja privrženost domovini" pokazala važnijim od oružja.

Turski sultan Sulejman Veličanstveni je 1566. s više od 100.000 elitnih vojnika krenuo u svoj 13. pohod, osvajanje Beča. Na putu mu je stajala utvrda u Sigetu koju je s malobrojnom vojskom od samo 2.500 ljudi, uglavnom Hrvata, branio kapetan Nikola Šubić Zrinski.

Nakon točno mjesec dana opsade Sigeta, sultan je umro prirodnom smrću, a vezir Mehmed Paša Sokolović prikrio je njegovu smrt kako ne bi demoralizirao vojsku i nastavio je s opsadom grada.

Nakon što je grad bio zapaljen, Nikola Šubić Zrinski s ostatkom preživjelih branitelja 7. rujna krenuo je u proboj prema turskim položajima gdje su svi izginuli bez predaje.

"On je znao da Bitka za Siget nije samo to već da je značila i puno više. Znao je da je njegova dužnost zaštititi kršćansku civilizaciju i kulturu", rekao je Ader.

Ader, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i potpredsjednik turske vlade Veysi Kaynak otkrili su na sigetskoj utvrdi spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom.

Kolinda: Bitka za Siget ima mnogostruku simoliku za Hrvatsku

Hrvatska je predsjednica rekla kako je, "unatoč padu Sigeta, ishod te bitke u čitavoj Europi zabilježen kao čudesna pobjeda jer je njime bio zaustavljen pohod moćne osmanlijske vojske na Beč".

Naglasila je da je ta bitka i za Hrvate i za Mađare bila više više od jedne epizode u dugom ratu.

Bitka za Siget zbog svoje vojne i političke važnosti i mnogostruke simbolike nadahnula je brojna djela, podsjetila je hrvatska predsjednica, istaknuvši među njima "hrvatski kulturni brend" Ivana pl. Zajca - operu "Nikola Šubić Zrinski" kao i ep "Opsada Sigeta" koju je na mađarskom jeziku napisao Nikola Zrinski, praunuk Nikole Šubića, koju je na hrvatski prepjevao Petar Zrinski .

"Njegove osobine su trajno nadahnuće i obveza. Danas nam srećom više nisu potrebne u ratu, ali su jednako važne u miru. Kao i onda, domoljublje istodobno znači europejstvo", rekla je.

Osvrnuvši se na suvremenost, Grabar-Kitarović je rekla da Mađarska i Hrvatska dijele sve tradicijske i suvremene europske vrijednosti, "a uvelike ih s nama dijeli i Turska kao europska država, kandidatkinja za članstvo u EU-u, i članica NATO saveza".

Potpredsjednik turske Vlade: Osmanski vojnici nisu činili genocid

Aktualna zbivanja nije preskočio niti potpresjednik turske vlade, koji se javnosti obratio u obnovljenom Parku mađarsko-turskog prijateljstva u kojem stoje velebne biste hrvatskog kneza i mađarskog sultana. Park je otvoren 1994., povodom 500. obljetnice rođenja Sulejmana I..

Zahvalivši se predsjednicima Mađarske i Hrvatske što su posjetili Park prijateljstva, odmah je uputio "pozdrave i predsjedniku (Tayyipu) Erdoganu koji se nalazi na sastanku G20 pa ne može biti ovdje".

Kaynak se zahvalio što je Mađarska bila prva koja je osudila pokušaj državnog udara u Turskoj, rekavši da je i nakon bombaških napada u Turskoj mađarski veleposlanik u Ankari odmah došao u turski parlamet. Turski  i mađarski narod već dugo njeguju prijateljske odnose, rekao je.

Govoreći o sultanu Sulejmanu Veličanstvenom, kazao je da je opće poznato da je on svoje carstvo učinio najvećim na svijetu i preminuo upravo u Sigetu. Poručio je i da osmanski vojnici nikada nisu činili genocid.

"Klanjam se s velikom čašću njegovoj uspomeni kao i uspomeni Nikole Zrinskoga", rekao je, zahvalivši se također onima koji su s turske i mađarske strane sudjelovali u arheološkim istraživanjima ovih prostora gdje se otkrila i Sulejmanova grobnica.

"Neka ovo bude točka koja će simbolizirati prijateljstvo i bratstvo triju naroda", kazao je u Parku prijateljstva.

Grabar-Kitarović će poslije obilježavanja Sigetske bitke zajedno s mađarskim predsjednikom posjetiti hrvatsku zajednicu u Pečuhu i mađarsku u Karancu, u baranjskoj općini Kneževi Vinogradi.